U Sarajevu obilježeno 22 godine od ubistva 42 pripadnika JNA.Na istom mjestu okupili se i pripadnici "zelenih beretki",koji su se potom mirno razišli
Srbi iz Republike Srpske obilježili su danas u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 22 godine od stradanja 42 pripadnika bivše JNA, dok su u isto vrijeme na istom mjestu okupili i pripadnici "zelenih beretki", koji su se potom razišli bez incidenata.
Pripadnici Srba su najprije u crkvi Svetog velikomučenika Đorđa u Miljevićima u Istočnom Sarajevu prisustvovali služenju parastosa za ubijene pripadnike bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, nakon čega su učesnici pomena autobusima otišli u Sarajevo, gdje su mirnom šetnjom ulicom u kojoj je izvršen zločin položiti cvijeće i zapalili svijeće.
Mirnoj šetnji nekadašnjom Dobrovoljačkom ulicom, između ostalih, prisustvovali su predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Petar Đokić.
Premijerka RS Željka Cvijanović je poručila da je važno sačuvati institucionalno, narodno i individualno sjećanje na teške zločine koji su se desili na tom mjestu u Sarajevu.
"Ova ulica nosi nekoliko simbolika i sve su jako tužne. Jedna je da je to grobnica zajedništva u kojem smo nekada živjeli u bivšoj državi, ali to je i grobnica pravosuđa BiH, koje nije smoglo snage da procesuira ovaj slučaj i da adekvatno kazni počinioce", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je najtužnije i najtragičnije to što je Dobrovoljačka ulica grobnica za 42 ljudi različitih nacionalnosti, koji su služili zajedničku vojsku i koje su roditelji poslali da doprinesu zajedništvu u bivšoj Jugoslaviji.
"Zahtijevamo da se dođe do pravde, do pravde za sve one koji su počinili zločine. Nemoguće je da se toleriše da jedni zločini imaju veću težinu, a da drugi nemaju i ostanu neprocesuirani", rekla je predsjednik Vlade Srpske novinarima u Sarajevu.
Cvijanovićeva je istakla da je zbog toga danas došla u Sarajevo, odakle šalje poruku da za ovaj zločin zaista mora postojati institucionalno, ali i ljudsko pamćenje.
Ministar Đokić je istakao da se u Dobrovoljačkoj dogodio težak ratni zločin i da su tu "mučki ubijena" 42 pripadnika JNA, od toga 36 bilo pripadnika srpskog naroda, šest hrvatskog te po dva bošnjačkog i albanskog naroda, a da je bilo i nekoliko građanskih lica u službi JNA.
"Oni su željeli da 2. i 3. maja napuste Sarajevo na miran način kao što je prethodno bio postignut politički dogovor 26. aprila. Ovde neki ljudi u Sarajevu nisu imali dovoljno poštovanja prema dogovorima. Unosili su sebi neki drugi poriv, neku drugu namjeru, kojom su pokrenuli spiralu zločina i rata u BiH i ubrzali njegovo širenje na cijelom prostoru BiH. Ovde je 46 ljudi mučki ubijeno braneći još uvijek tada državu u kojoj smo zajedno živjeli mirno, stabilno i slobodno. Zato nas, koji dolazimo iz RS, govoreći u ime srpskog naroda posebno vrijeđa što se nastoji heroizovati taj zločin i što se zločinci pokušavaju pretvoriti u heroje", poručio je Đokić.
Porodice razočarane
Gordana Gvozdenović, sestra Obrada Gvozdenovića, vojnika bivše JNA koga su prije 22 godine ubili pripadnici muslimanskih paravojnih formacija u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, rekla je danas da je njen brat poginuo nevin i da su porodice stradalih razočarane što ni danas nisu mogle doći do mjesta gdje su njihovi srodnici ubijeni.
"Koliko smo danas srećni, toliko smo i razočarani, jer ponovo nismo mogli da dođemo do mjesta gdje su naši najmiliji prolili krv i gdje su nevini stradali. To je sramota i to nas boli", poručila je Gvozdenovićeva, koja je danas u Dobrovoljačkoj ulici sa članovima porodica poginulih pripadnika JNA i predstavnika Republike Srpske položila cvijeće i prislužila svijeće.
Ona je u Istočnom Sarajevu izjavila da je strašno to što su muslimanske vlasti u Sarajevu 2.i 3. maja 1992. godine, golobrade pripadnike JNA označili kao "legitimni vojni cilj".
"Moj brat, kao i njegove kolege, bili su mladi, nedužni i nikoga nisu mrzili. Obrad je rođeni Sarajlija, pa kako je onda mogao da bude legitimna meta?", pita Gvozdenovićeva.
Rajko Banduka, bivši ađutant komandanta Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu generala Milutina Kukanjca, rekao je novinarima da ga najviše boli upravo to što su on i njegove kolege proglašene za "legitimni vojni cilj".
"To me najviše boli što sam i ja, koji sam rođen u ovom gradu, proglašen za legitimni vojni cilj, a što niko još nije porekao. Došao sam danas da se poklonim sjenama mojih poginulih drugova i dolaziću uvijek", poručio je Banduka.
Sarajevski "Dnevni Avaz" izvijestio je da su se u Dobrovoljačkoj danas okupili i pripadnici "zelenih beretki", kao i da su se nakon odavana pošte svoji stradalim saborcima mirno razišli.
Jedan od njih Vahid Alić je poručio da će oni ovaj događaj obilježavati dok su živi a, kako je rekao, drugoj straini poručuje da ispita gdje su nestali i poginuli njihovi sinovi jer su oni, kako je ustvrdio, bili "na agresorskoj strani", preneo je "Avaz".
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva, prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.
Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.
Mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključile struju, vodu i telefone.
Pravosudne institucije BiH, uprkos tvrdnjama da "rade" na tom slučaju, ni nakon 22 godine od krvavog zločina u Dobrovoljačkoj ulici nisu učinile ništa na procesuiranju krivaca, a porodice žrtava nisu dobile odgovore na pitanja ko je naredio, a ko poubijao nedužne mladiće.
Prema brojnim svedočenjima i presretnutim razgovorima tadašnjih muslimanskih lidera, zločin u Dobrovoljačkoj početkom maja 1992. godine nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi počinili su pripadnici tzv.armije RBiH i Teritorijalne odbrane RBiH.
Javnost u Republici Srpskoj sve ove godine ogorčena je zbog sporosti i neefikasnog procesuiranja zločina u Doborovoljačkoj ulici, iako su u istragama najčešće pominjana imena bila: Jovan Divjak, Ejup Ganić, Jusuf Pušina, Hasan Efendić, Zaim Backović - Zagi, Dragan Vikić, Jovica Berović, Emin Švrakić, Damir Dolan, Jusuf Kecman, Ibrahim Hodžić, Dževad Topić zvani Topa, Fikret Muslimović, Rešad Jusupović, kao i neizostavni Ismet Bajramović - Ćelo...
(MONDO/agencije, Foto: MONDO)
