Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović stigla u posjetu Banjaluci. Nakon razgovora sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom i sastanka delegacija Srpske i Hrvatske, počeo satanak Kitarovićeve sa biskupom Komaricom
Delegacije RS i Hrvatske, koje su predvodili predsjednik Srpske Milorad Dodik i hrvatski predsjednik Kolinda Grabar Kitarović, razgovarale su danas u Banjaluci o temama od obostranog značaja, među kojima su ekonomija i povratak, potvrdio je ministar za izbjeglice i raseljena lica Srpske Davor Čoraš.
Dodik je izjavio je da je današnji sastanak sa delegacijom Hrvatske bio veoma dobar i da je unio dovoljno elemenata za dodatno razumijevanje svih problema koji su od zajedničkog interesa.
Dodik je naglasio da je veoma važno da je danas u posjeti Banjaluci bila predsjednik Hrvatske, jer to govori o uvažavanju upravo onoga što jeste BiH i to bi moglo da bude dobra poruka i za mnoge koji dolaze u BiH da na ovaj način pristupe realnosti.
Predsjednik Srpske je rekao da je tokom današnjeg sastanka delegacija Srpske i Hrvatske razgovarano i o energetskim i infrastrukturnim projektima koji su od interesa i za Srpsku i za Hrvatsku, održivom povratku, kao i daljem razvoju i jačanju saradnje.
"Razgovarali smo i o projektima za koje Republika Srpska ima interesa a koji se ostvaruju preko institucija BiH, a to su prije svega infrastrukturni projekti, saobraćajni koridori", rekao je Dodik Srni nakon sastanka sa delegacijom Hrvatske u Banjaluci.
Predsjednik Srpske je naglasio da je i pitanje energetike svakako veoma interesantno i za Srpsku i za Hrvatsku, a to se posebno odnosi na projekte gdje postoje dodirne tačke i zajednički interes, a gdje su već ranije vođeni razgovori.
"Primjer je saradnja koju imaju Hidroelektrane na Trebišnjici sa Elektroprivredom Hrvatske, a koju bi trebalo proširiti i raditi na izgradnji nekih novih projekata", istakao je Dodik.
On je naglasio da je danas razgovarano i održivom povratku i statusu ljudi koji su izbjegli iz Hrvatske ili su iz Republike Srske otišli u Hrvatsku, kao i načinima i mogućnostima kako im pomoći.
"Realno gledano problem izbjeglica treba posmatrati životno. Danas se vraćaju isključivo starija lica, dok su se mladi integrisali u društvo u koje su došli, zaposlili se ili idu u škole, imaju svoje prijatelje i oni uglavnom ostaju u tim novim mjestima gdje su se nastanali", rekao je Dodik, naglasivši da pitanje izbjeglih i raseljenih lica svakako ne treba da bude zatvoreno ni u Srpskoj, ni u Hrvatskoj, niti se ono može zatvoriti dok problem povratka ne bude riješen.
On je rekao da ljudima treba omogućiti povratak i stvoriti im uslove za održiv povratak.
Prema njegovim riječima, sastanak u Banjaluci bio je i prilika da se razgovara i o međusobnim srpsko-hrvatskim odnosima, jer je, kako je rekao, poznato da su ova dva naroda kroz istoriju najvažnija na ovom prostor u političkom smislu.
"Očigledno je da je stvaranje Hrvatske, Republike Srpske i obnova Srbije kao države u teritorijalnom smislu riješilo probleme odnosa Srba i Hrvata, te da su ostali neki problemi koji se tiču prošlosti, odnosno tumačenja činjenica iz prošlosti, ali danas je neophodno raditi na pitanjima budućnosti. Potrebno je riješiti stvari koje se mogu riješiti, kao što je na primjer pitanje razgraničenje, problem koji recimo mi imamo u Kostajnici, te pitanje koje Hrvatska i BiH imaju kod Neuma", rekao je Dodik.
On je dodao da postoji i problem granice između Srbije i Hrvatske, te da bi se trebalo aktivirati na tim pitanjima i svakao obezbijediti da saradnja dvije države krene što je moguće bolje i na privrednom i na političkom planu.
Predsjednik Srpske je ocijenio da Hrvatska kao članica EU i evropska zemlja na evropskim forumima sigurno može na najbolji i najadekvatniji način da predstavi situaciju u BiH s obzirom na to da još postoji veliki interes i Brisela i evropske javnosti.
Novinarima su se nakon sastanka obratili potpredsjednik Srpske Josip Jerković i ministar Čordaš, koji je istakao da je razgovarano "o jedinstavnim temama koje su od obostranog značaja za Republiku Srpsku i Hrvatsku", ističući posebno ekonomiju i pitanje povratka.
U delegaciji Republike Srpske, koju je predvodio predsjednik Dodik, bili su premijer Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, predsjedavajući Vijeća naroda Srpske Nada Tešanović, potpredsjednik Srpske Josip Jerković, ministar industrije energetike i razvoja Petar Đokić, ministar saobraćaja i veza Neđo Trninić, te ministar za izbjegla i raseljena lica Davor Čordaš.
Hrvatska predsjednica tačno u podne našla se na crvenom tepihu ispred Palate Republike gdje ju je dočekao predsjednik RS Milorad Dodik.
Okupljeni građani su Grabar Kitarović pozdravili aplauzom, a predsjednicu Hrvatske su u prvoj zvaničnoj posjeti RS dočekale i najviše mjere obezbjeđenja.
Specijalna jedinica MUP-a RS sa psima obezbjeđivala je prostor oko Palate Republike.
Prije sastanka nije bilo izjava, a uporedo sa ovim susretom u Palati Republike održavali su se i sastanci delegacija Republike Srpske i Hrvatske.
Delegacija Republike Hrvatske na čelu sa predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović nakon toga započela je sastanak sa biskupom Franjom Komaricom, nakon čega bi se Grabar Kitarović trebala obratiti medijima.
Na ulazu u banjalučku biskupiju predsjednicu Hrvatske dočekala je djevojčica koja joj je uručila buket cvijeća.
Kitarovićeva je novinarima nakon razgovora sa banjalučkim biskupom Franjom Komaricom, rekla da BiH vidi kao članicu EU i NATO-a što je moguće prije, jer je to uslov za trajni mir, bezbjednost i postojanost svih naroda na ovim prostorima.
"Posebno se isto tako zalažem za ravnopravnost sva tri naroda na cijelom prostoru BiH i ove godine vidim priliku, s obzirom da se obilježava 20 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma, da se nastavi sa institucionalnom nadogradnjom da bi se omogućila ravnopravnost svih naroda u BiH", kaže Kitarovićeva.
Ona je naglasila da se zalaže za evropski i evroatlantski put BiH.
Kitarovićeva je rekla da je posebno zabrinuta zbog položaja hrvatskog naroda u BiH i naglasila da je za njegov opstanak potrebno ispuniti neophodne političke, privredne i društvene preduslove.
Ona smatra da Hrvatska mora povećati finansijsku i svaku drugu pomoć da bi se obezbijedili uslovi za povratak Hrvata na ova područja, te istakla da su pitanja povratka složena.
Kitarovićeva je u četvrtak, 11. septembra, počela trodnevnu posjetu BiH u Sarajevu, gdje se sastala sa članovima Predsjedništva BiH i nadbiskupom vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem.
Kitarovićevoj je u Sarajevu uručena međunarodna nagrada “Isa beg Isaković” za 2015. godinu.
Drugog dana radne posjete BiH, Kitarovićeva je boravila u Mostaru.
Kitarovićeva je danas u Banjaluci, a svoju trodnevnu posjetu BiH ona će produžiti jer sutra putuje u Jajce na obilježavanje 20 godina akcije "Maestral".