Bogati arapski turisti vide BiH kao privlačnu destinaciju da ostave novac, ali posljednjih nekoliko godina pronašli su način i da se trajno nastane u BiH kupivši ogromne površine.
Arapi ne biraju - bilo da je riječ o poljoprivrednom zemljištu ili o lokaciji koja se nalazi daleko od grada, a ne interesuje ih ni u kojem je dijelu BiH.
Najviše im prija okolina Sarajeva, gdje su pokupovali imanja na području Ilidže, Hadžića, Vogošće, Srednjeg, a ne smeta im ni srednja Bosna, kao ni područje Hercegovine, navodi Radio Slobodna Evropa.
Tako su Arapi najavili gradnju luksuznog odmaralište u Oseniku, nadomak Sarajeva, sa 160
objekata i vještačkim jezerom. Prvobitno najavljivana kao investicija od 200 miliona evra, njena vrijednost spala je na oko 25 miliona.
Agencije za promet nekretninama "cvjetaju" zahvaljujući bogatim investitorima, ali niko ne zna koliko se tačno objekata nalazi u vlasništvu građana arapskog svijeta, niti kako su do njih došli, tim prije što veliki broj državljana iz ovih zemalja ne može legalno posjedovati nekretninu u BiH.
Muhamed Mujagić iz Službe za poslove sa strancima BiH pojašnjava da ne postoji reciprocitet za Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt, Katar i Bahrein.
"Vjerovatno strani državljani idu na osnivanje privrednih društava u kojima mogu biti vlasnici kao pravna lica", kaže on.
Zakonskim ograničenjima doskočili su tako što otvaraju firme posredstvom kojih kupuju zemljište i objekte, a potom ih zatvaraju. Međutim, malo ko zna odakle im kapital, kako posluju i šta rade u BiH.
Služba za poslove sa strancima ukazivala je na ovu pojavu, pa čak i neke od njih provjerila, utvrdivši da gotovo polovina njih više ne postoji.
Rade Kovač iz Službe za poslove sa strancima BiH podsjeća da stranac kao fizičko lice imovinu ne može uknjižiti na sebe, ali to može učiniti na pravno lice.
On kaže da nakon pet godina boravka taj stranac /odnosno njegova firma/automatski pokloni imovinu samom sebi i tako stiče mogućnost da, poslije pet godina, to uknjiži na fizičko lice.
Služba je vršila odgovarajuće provjere za više od sto subjekata na području Kantona Sarajevo, a u narednom periodu stvari će biti iskristalisane da se vidi upravo taj segment načina kupovine i isplate tog novca – da li je to posredstvom njihovog poslovanja žiro računa i slično.
"Imamo situaciju, ono što sa sigurnošću znamo, da stranac uopšte ne dođe u BiH - nemamo ga evidentiranog u našim bazama, nema odobren boravak u BiH, a njegovo pravno lice posjeduje nekretninu u BiH, i to veće vrijednosti", pojašnjava Kovač.
Zasjenjeni pričom o velikim investicijama, vlasti ne razmišljaju o tome da potezima koje povlače - odobravajući gradnju stambenih naselja, zapravo, prodaju dio BiH.
Ministar pravde Federacije BiH Mate Jozić, u čijoj su nadležnosti imovinsko-pravni odnosi, nema odgovor na ovu problematiku.
"Zajedno sa kolegama iz Geodetsko-imovinsko pravne službe napisaćemo informaciju Vladi", kaže on i navodi da moraju da prikupe svu dokumentaciju iz opština.
Za to vrijeme na mjestima koja su najatraktivnija za kupovinu, arapski je postao drugi jezik.
Od obavještenja o prodaji stanova do cijene kebaba – sve je na arapskom i sve je podređeno investitorima. A oni ulažu samo u vlastiti komfor, upozorava Radio Slobodna Evropa.