Premijer RS Željka Cvijanović u Vašingtonu učestvuje na konferenciji koju povodom 20 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma organizuje ugledni američki magazin "Forin polisi".
Cvijanovićeva je danas u Vašingtonu poručila da je 20 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma važno ne samo obilježiti mir koji je sporazum donio BiH, nego i ponovo se obavezati na dosljednu primjenu političkog sistema koji je na mudar način ovim sporazumom uspostavljen, jer u tome leži ključ opstanka i budućnosti BiH.
U uvodnom izlaganju je napomenula da je Dejtonski mirovni sporazum proizveo obavezujuće međunarodne ugovore čiji cilj nije bio samo okončanje tragičnog građanskog rata, nego i uspostavljanje dugotrajne strukture održivog političkog sistema u BiH.
"Sporazum je uvažio realnosti, te je i predvidio decentralizovanu strukturu, koja će garantovati osnovne zajedničke funkcije takve složene ustavne arhitekture, ali i napraviti dovoljno prostranu unutrašnju autonomiju njenih sastavnih dijelova sa jasno razgraničenim nadležnostima", istakla je ona.
Premijer Srpske je dodala da je očito da su autori sporazuma smatrali da je ovakav aranžman neophodan za održiv mir i funkcionisanje takve decentralizovane strukture, koja je, u suštini, osmišljena kao unija tri naroda, kao i da su autori, koncipirajući sporazum, uvažili činjenicu da je veliko međusobno nepovjerenje tri naroda, koje vuče korijen iz njihovih istorijskih iskustava, kulminiralo tragičnim ratom, pa su i ponudili formulu koja garantuje mir, ali i funkcionalnost koja počiva na ustavnom razgraničenju.
"Bez svijesti o ovim realnostima ne bi bilo ni sporazuma, niti bi bilo BiH. Koliki su stvarni dometi funkcionalnosti takve ustavne strukture nije bilo moguće izmjeriti, jer je ona stalno bila ili osporavana i opstruisana ili pod pritiskom da se mijenja", navela je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, jasno je da se politički sistem, uspostavljen dejtonskim ustavom, temelji na pretpostavci da dugoročna stabilnost BiH zavisi od entiteta sa širokom autonomijom i ima ugrađene snažne ustavne mehanizme zaštite sva tri konstitutivna naroda, kako bi se spriječila diskriminacija ili povreda interesa jednog od strane drugog ili druga dva konstitutivna naroda.
"Nažalost, nezakonite promjene ustavne strukture, koje su proveli visoki predstavnici svojim nametnutim odlukama, dovele su upravo do onih problema i devijacija koje je sporazum nastojao da spriječi", podsjeća Cvijanovićeva.
Ona je navela da se jedan ozbiljan primjer odnosi na Sud i Tužilaštvo BiH, institucije koje je nametnuo visoki predstavnik suprotno Ustavu BiH, koji sudsku vlast daje entitetima.
"Sud i Tužilaštvo BiH ispoljavaju obrazac diskriminacije srpskih žrtava ratnih zločina, s jedne strane, i nezakonitog proširenja nadležnosti na entitetske zakone, s druge strane. Pravosuđe primjenjuje praksu retroktivnosti zakona koju ne poznaje moderno sudstvo, proizvodeći tako tragične diskriminatorske posljedice i nejednakost u sudskim procesima", upozorila je premijer Srpske.
Ona je napomenula da je sve to tolerisala ili čak podsticala međunarodna zajednica, pomažući da se na taj način kreira i politička slika prethodnog rata putem presuda pravosudnih insitucija BiH, za koje su čak i ti stranci ponekad tvrdili da su pod bošnjačkim poliičkim uticajem.
"U nastojanju da se odbrani intervencionizam visokog predstavnika i relativizuje strašna greška koja je tim intervencionizmom počinjena, brani se, a time i zadržava nešto što bi svaka normalna zemlja poželjela i nastojala da otkloni ili ukloni iz svog sistema", navela je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, cijena odbrane ove devijacije je previsoka, a plaćaju je građani, kao i sam pravosudni sistem jer je on postao suprotstavljen principima na kojima bi trebalo da funkcioniše.
"Tako se praksa koju taj sistem proizvodi pretvorila u pravnu proizvoljnost i predstavlja udar na struku, udar na pravdu i pravnu sigurnost, udar na povjerenje u pravosudni sistem", ocijenila je premijer Srpske.
Pored ovih devijacija, ističe Cvijanovićeva, nekontrolisana akumulacija institucija na nivou BiH i potrošnja koja se za njih vezuje dovela je do nevjerovatnog rasipništva.
Cvijanovićeva upozorava da je BiH, kako je to konstatovano i u izvještajima određenih međunarodnih organizacija, suočena sa poplavom novih agencija, od kojih mnoge imaju prostorije i zaposlene, ali ne i jasne zadatke, tako da rade malo ili ništa, a sve to pokriva enorman budžet institucija BiH koji je rastao kako je rastao broj agencija i administrativnih radnika koje one upošljavaju.
"Danas se s pravom možemo zapitati da li smo se odmakli od brižno postavljene dejtonske strukture koja je trebalo da garantuje ne samo mir, već i institucionalnu funckionalnost zasnovanu na jasnom razgraničenju nadležnosti Odgovor je 'da'. Ali ako se zapitamo da li nas je to dovelo do sistema koji je manje skup, a više efikasan, i da li smo time dobili veću unutrašnju koheziju, a u krajnjem slučaju, i veće unutrašnje razumijevanje, onda odgovor glasi 'ne", istakla je predsjednik Vlade Srpske.
Ona je napomenula da dejtonski ustav promoviše funkcionalnu vlast uz svođenje političkog konflikta na najmanju mjeru, te dodala da je u višenacionalnom uređenju, kakvo je BiH, postizanje konsenzusa na nivou države samo po sebi komplikovano, ali nije nemoguće onda kad se poštuje razgraničenje nadležnosti.
"Problem je u tome što se previše eksperimentisalo, vještački ometajući ustavnu strukturu da funkcioniše, umjesto da joj je omogućeno da pokaže koliki je obim funkcionalnosti koji se u okviru takvog sistema može postići", navela je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, tim ometanjem prirodne strukture da funkcioniše povećan je razdor i disfunkcionalnost BiH ili jednostavno rečeno - te nezakonite promjene dejtonske strukture i razne intervencije učinile su BiH gorom, a ne boljom.
"Zato je danas, 20 godina nakon Dejtona, jasno kako mora izgledati nova reforma: treba se vratiti osnovnoj dejtonskoj strukturi, i razumno i odgovorno odrediti šta je to drugo što uz ono osnovno dejtonsko treba eventualno postojati da bismo se kretali ka EU. Garancija za kretanje ka EU nije broj institucija, već ono što one rade da bi se izvršilo prilagođavanje sistema", ističe Cvijanovićeva.
Ona navodi da takva reforma zahtijeva pedantnu analizu sveg dosadašnjeg vještačkog centralizovanja organa suprotno Ustavu, koje je činjeno kroz postupke koji su uvijek više ličili na eksperiment, nego na promišljeno postupanje visokih predstavnika.
"O takvom pristupu međunarodne zajednice svjedoči i izjava jednog bivšeg britanskog ambasadora koji je rekao da 'bonska ovlašćenja nemaju nikakav stvarni pravni osnov i da su se izrodila u međunarodno političko blefiranje u igri moći, koju su visoki predstavnici uzastopno umotavali u pravnički jezik da bi cijela stvar izgledala impozantno i neizbježno", podsjetila je premijer Srpske.
Ona je dodala da se danas nesumnjivo može izvesti nekoliko zaključaka - da dejtonski ustav ostaje jedini okvir koji garantuje opstanak BiH, kao i da decentralizovana strukura nije smetnja nijednom procesu, pa tako ni procesu evropskih integracija.
"Da bismo se zaista i kretali ka EU neophodno je revitalizovati dejtonske principe, a od preglomazne, vještački napravljene vandejtonske institucionalne strukture odabrati samo ono što je zaista potrebno za kretanje BiH ka EU", smatra Cvijanovićeva.
Osim toga, istakla je Cvijanovićeva, može se zaključiti da se danas, 20 godina nakon Dejtona, nisu promijenili razlozi i stvarnost zbog kojih se pribjeglo decentralizaciji zemlje prilikom njenog kreiranja, pa je stoga nerealno, neprodukivno i krajnje štetno bilo kakvo dalje eksperimenisanje sa srukturom koju je Dejtonski sporazum uspostavio.
Na konferenciji u Vašingtonu obratiće se i predsjednik grupe "Forin polisi" /Foreign Policy/ i glavni urednik Dejvid Rotkof, politički analitičar Stiven Mejer, direktor Predstavništva Srpske u Vašingtonu Obrad Kesić, nekadašnji premijer SR Jugoslavije Milan Panić, ambasador SAD u BiH od 1997. do 1999. godine Ričard Kauzlarič, bivši supervizor za Brčko distrikt Suzan DŽonson...
Ugledni američki magazin "Forin polisi" organizovao je konferenciju povodom 20 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma s ciljem razmjene mišljenja i stavova. Ovaj ugledni časopis tokom 40 godina postojanja izvještava i organizuje događaje o aktuelnim temama iz oblasti spoljne politike.