Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da je oko namjere Srpske da sprovede referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH napravljena pretjerana histerija i galama, te poručila da se ove institucije moraju reformisati.
"Ljudi imaju pravo da kažu šta misle o institucijama za koje cijene da duboko diraju njihove živote i da ne stvaraju pravnu sigurnost, nego pravnu nesigurnost, i da ne donose pravdu, nego nepravdu", naglasila je Cvijanovićeva.
Gostujući sinoć u Vašingtonu u programu "Glasa Amerike", Cvijanovićeva je ponovila da se Sud i Tužilaštvo BiH moraju reformisati tako da moraju da primjenjuju iste aršine i principe kada je riječ o provođenju Strategije za ratne zločine.
Premijer Srpske je napomenula da su prilikom presuda u Sudu BiH zakoni primjenjivani retroaktivno, što se nigdje ne dešava u modernom sudstvu.
"Ljudi su presuđivani samo zato što je postojala retroaktivna primjena zakona. Zakon iz 2003. godine primjenjivan je na određene stvari, zločine ili djela ili nedjela koja su se dešavala u nekom drugom vremenu kada su bili pokriveni apsolutno drugim zakonom. Analizirali smo neke stvari i vidjeli da su ljudi dobili 33 godine zatvora, a da su suđeni prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela to bi bilo 20 godina", pojasnila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, nema niko pravo, čak i onda kada sankcioniše one koji su krivi, da se poigrava sa njima i da im presuđuje 13 godina više nego što bi trebalo da dobiju samo zato što je neko odlučio da primijeni praksu koja je i atipična i neprihvatljiva u modernom sudstvu.
"Nema pred sudom onih koji su Srbi, Hrvati ili Bošnjaci. Tamo trebaju da budu oni koji su počinili određena djela za koja trebaju da budu sankcionisani, bez obzira koje su nacionalnosti. Ne možete stvarati pravnu nesigurnost na taj način što ćete zahvatiti sa nekog višeg nivoa u neki niži nivo pravosuđa i selektivno pristupati tome i birati odakle ćete uzeti određene predmete. Moraju da postoje pravila", upozorila je Cvijanovićeva koja je u Vašingtonu učestvovala na konferenciji koju je povodom 20 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma organizovao ugledni američki magazin "Forin polisi".
Prema njenom mišljenju, ako se želi da BiH bude zemlja u kojoj svi žive jednako i jednako je doživljavaju, što sada nije slučaj, onda i sve institucije moraju da služe u korist svim građanima, bez obzira ko su oni.
"Nažalost, nije tako, i imate polovinu BiH, a to je Republika Srpska, koja vrlo snažno svoj glas diže protiv takvih institucija", istakla je premijer Srpske.
Ona je napomenula da su, iako se na konferenciji u Vašingtonu diskutovalo o Dejtonskom sporazumu, svi željeli da dobiju objašnjenje o referendumu, te da smatra da su predstavnici Srpske uspjeli da pojasne šta je posrijedi.
"Bilo je onih koji su smatrali da se raspisivanjem referenduma krši Ustav BiH. Pitala sam ih da pokažu i navedu koji član Ustava BiH se krši i koji dio Dejtonskog sporazuma. Nema zakona koji smo prekršili, a ni principa Dejtonskog sporazuma. Objasnili smo i da visoki predstavnik u BiH nije tumač cijelog Dejtonskog sporazuma nego Aneksa 10", navela je Cvijanovićeva i dodala da članovi Ustava BiH koje je kao prekršene ranije pobrojao visoki predstavnik u BiH Valentin Incko na jednoj konferenciji u Banjaluci nemaju veze sa tim.
Predsjednik Vlade Republike Srpske rekla je da decentralizaciju BiH i nivo te decentralizacije nije sporio niko od učesnika konferencije i da niko oko toga ne postavlja pitanje.
"Interesuje ih šta se može primijeniti od svega toga na evropskom putu. Sve što imamo nije smetnja evropskom putu", naglasila je Cvijanovićeva.
Prema njenom mišljenju, prije su na Balkanu u diplomatiji bili puno "ozbiljniji igrači" nego što je to sada slučaj, što pokazuje da je BiH sada nevažna.
"Bolje bi bilo da nas u BiH puste da se sami dogovorimo, jer ćemo to učiniti bolje bez njih", zaključila je premijer Srpske Željka Cvijanović.
