Zasijala Andrićeva na Drini ćuprija! (FOTO) | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Politika

Zasijala Andrićeva na Drini ćuprija! (FOTO)

Autor mondo.rs
Autor mondo.rs

Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, poslije dvogodišnjih radova, rekonstruisan je i osvijetljen. Ljepotu ove građevine, koja se nalazi na listi Uneskove svjetske kulturne baštine, u punom sjaju, snimio je MONDO reporter.

Izvor: Mondo/ Goran Sivački

Rijetko koji most u regionu ima toliki istorijski značaj i ukazuje na isprepletanu sudbinu naroda na ovim prostorima. Bio je vijekovni nijemi svjedok zajedničkog života, ali i antagonizama različitih kultura, vjera i tradicija.

Brojne nesreće i ratove preživio je ovaj most od 1571. godine, kada je počela njegova gradnja, ali pamti, naravno i svijetle trenutke.

Ovo je jedan od njih – okončani su restauracioni i konzervacijski radovi na mostu koji traju od aprila 2013. godine, a finansirala ih je turska Agencija za obnovu i razvoj TIKA sa oko pet miliona evra. Radove na obnovi mosta izvodila je turska građevinska firma Er-Bu, koja je bila angažovana i na ponovnoj izgradnji Starog mosta u Mostaru.

Ćuprija je jedan je od najznačajnijih spomenika u BiH iz perioda Osmanskog carstva, a djelo je najvećeg osmanskog arhitekte Mimara Sinana. Nalazi se među šest mostova na listi svjetske baštine UNESCO-a.

Za izgradnju samog mosta vezani su brojni zanimljivi detalji, legende i priče.

Počevši od životne sudbine samog velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića, čija je most zadužbina, niže se niz istorijskih činjenica i dramatičnih događaja vezanih za tursku vladavinu, koje je opisivao i veliki Ivo Andrić, srpski Nobelovac, baš u djelu “Na Drini ćuprija”.

most na drini, na drini ćuprija, osvetljen most na drini, višegrad, visegrad, na drini cuprija Izvor: Mondo/ Goran Sivački

MOST KOME RAVNA NEMA

Veliki vezir Mehmed-paša Sokolović jedan je od velikih osmanskih vojskovođa porijeklom iz Bosne.

Rodio se u selu Sokolovići pored Rudog 1505. ili 1506, kao dijete pravoslavnih Srba, pod imenom Bajica Sokolović.

U to vrijeme postojao je običaj poznat kao “divširma”, odnosno “danak u krvi”. Srpska djeca su na silu otimana i odvođena u Tursku gdje su prevođena u islam i školovana u njihovim vojnim školama gdje su postajali janjičari, elitni vojnici turskog carstva.

Tako je iz okoline Višegrada kao dijete odveden i Bajica i dobio je ime Mehmed.

On kasnije postaje oficir osmanske vojske, a na vrhuncu svoje moći postaje veliki vezir, odnosno premijer države po današnjim standardima. Tada je i naredio da se u Višegradu na Drini sagradi most kome ravna nema.

Most je izgrađen u periodu od 1571. do 1577. godine, a gradio ga je tada najčuveniji turski arhitekta Kodža Mimar Sinan. Izgrađen je u istočnjačkom stilu i predstavlja remek djelo tadašnjeg graditeljstva.

Ima 11 lukova sa blagim usponom prema sredini i silaznom rampom na lijevoj obali. Iznad lukova čitavom dužinom mosta proteže se profilisani vijenac iznad koga je ograda mosta. Ukupna dužina iznosi 179,5 m, visina nad normalnim vodostajem reke 15,40 m a širina mosta 6,30 metara.

Most je građen od kamena, sedre, odnosno bigra, koji je dovežen iz Višegradske banje. Iznad šestog stuba nalaze se sa obje strane proširenja. Na prilaznoj rampi lijeve obale nalaze se tri otvora završena prolomljenim lukovima

Na sredini mosta je izgrađena sofa koja je predviđena za odmor prolaznika, a preko puta sofe je ugrađen kameni portal.

most na drini, na drini ćuprija, osvetljen most na drini, višegrad, visegrad, na drini cuprija Izvor: Mondo/ Goran Sivački

Na mostu se nalaze i dvije ploče od bijelog mramora sa stihovima pjesnika Nihadija na arapskom pismu, koji govore o graditelju i godini izgradnje.

Stariji, gornji natpis je ispisan 1571/1572. godine:

“Na Drini u Bosni sagradio je veličanstven most

i razapeo red svodova na toj rijeci,

na toj vodi dubokoj i hučnoj.

prethodnici njegovi ne mogaše ništa slično sagraditi,

po naređenju božijem učini to veliki paša,

da bi se njegovo ime spominjalo s poštovanjem i blagodarnošću

i sagradi most da mu na svijetu nema ravna...“

Zapis iz 1577. godine kaže sljedeće:

„Preuzvišeni dobrotvor Mehmed-paša, koji je trojici vladara odano bio veliki vezir, učini najveću divnu zadužbinu, neka mu je Bog u dobro upiše. U čistoj nakani sagradi svojim milosnim pogledom golem most preko rijeke Drine. Izrada mu je bila tako lijepa, da onaj ko ga vidi, misli da je jedno zrno bisera u vodi, a nebeski svod da mu je školjka!“

Prvo zabilježeno oštećenje mosta, na koje ukazuje turistička organizacija BIH, bilo je rušenje jednog svoda u srednjem vijeku. Most je doživio jednu popravku 1873. godine, a 1896. godine velika poplava je uništila veći dio Višegrada, ali je ćuprija ostala skoro neoštećena, iako je Drina dostigla rekordnih 14,6 m dubine. Jedino je stradala kamena ograda mosta.

Godine 1914. su srušena dva stuba i svodovi koji se na njih oslanjaju, a 1943.godine su miniranjem stradala četiri stuba sa okolnim svodovima. U periodu između dva svjetska rata most je privremeno bio osposobljen za saobraćaj uz pomoć metalne konstrukcije. Detaljna rekonstrukcija mosta izvršena je u periodu od 1949. do 1952. godine.

Most je jedan od najznačajnijih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a u julu 2007. godine upisan je u UNESCO listu svjetske kulturne baštine, ukazuju iz turističke organizacije.

andrić
Izvor: YouTube

ANDRIĆEV DRAGULJ I LEGENDE O MOSTU

Smatra se da je upravo roman “Na Drini ćurpija” (1945), najznačajnije djelo Ive Andrića koje je imalo i presudni značaj da dobije Nobelovu nagradu za ukupno književno djelo.

Roman hronološki prati četiri vijeka zbivanja oko velikog mosta preko reke Drine, a jedna od njegovih ideja vodilja je da sve prolazi, a samo most ostaje da ukaže na trošnost ljudske sudbine.

Andrićev roman i počinje dugim geografskim opisom višegradskog kraja i navođenjem više legendi o nastanku mosta, od kojih je posebno upečatljiva ona o uziđivanju hrišćanske djece u jedan od stubova. Porijeklo legende je u nacionalnom mitu, a legende vezane za most imaju hrišćansku i muslimansku verziju. Kraj romana pada u 1914. godinu kada su trupe austrougarske monarhije, u povlačenju, ozbiljno oštetile most. Sa rušenjem mosta izdiše i Alihodža, jedan od najčešće pominjanih likova, koji simbolizuje kraj starih vremena. Između početka i kraja romana, između građenja i rušenja mosta, širi se pripovedački luk dug četiri stotine godine u kojem, u formi vrlo razvijenih epizoda, zapravo, cijelih priča, Andrić niže sudbine višegradskih ljudi, svih vjera, kažu hroničari Andrićevog djela.

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE