Salkić: Nesrbi u Srpskoj marginalizovani

Posljednja odluka Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, da vrati Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima na ponovno razmatranje Narodnoj skupštini tog bosanskohercegovačkog entiteta pokazuje da predsjednik RS-a zapravo ne podržava dogovor, konsenzus i ne podržava da svi građani imaju jednaka prava u ovom entitetu, kaže je Ramiz Salkić, potpredsjednik Republike Srpske.

Predsjednik Dodik je zakon vratio entitetskom parlamentu zbog amandmana usaglašenog na zajedničkoj sjednici Vijeća naroda i Narodne skupštine RS, koji glasi da "struktura policijskih službenika u Ministarstvu treba da odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine".

"Pokušavamo duže vrijeme da ukažemo na to da je on predvodnik jedne generacije političara i vlasti u ovom entitetu koji čine sve da samo Srbi budu dominatni, a da Bošnjaci, Hrvati i svi ostali budu na marginama i da jednostavno samo u tragovima, tek toliko, može se primijetiti da žive na ovim prostorima", kazao je Salkić.

Objasnio je da sada Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima ide u redovnu proceduru, vraća se u Narodnu skupštinu i svi mehanizmi koji su predviđeni Ustavom RS, u Vijeću naroda i Narodnoj skupštini ponovo su na raspolaganju Bošnjacima. Kazao je da će poslanici Domovine i delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda učiniti sve da zakon bude popravljen.

Salkić je rekao da je "vrlo ružna poruka koju je poslao predsjednik entiteta, koji bi trebao da bude predsjednik svih građana".

"Ni danas mi nemamo u policiji strukturu takvu da odgovara faktičkom stanju na terenu, a nekamoli popisu iz 1991. godine, ali opet je jedna nova mogućnost, nova snaga i jedan novi poticaj ako je u zakonu jasno definisano da to treba biti spram popisa iz 1991. Ovdje naravno nije samo on krivac, ono što se naziva opozicija i alternativa u ovom entitetu doprinijela je jednoj ovakvoj situaciji. Ovdje Milorad Dodik kao pozicija u Republici Srpskoj, a Savez za promjene na nivou BiH rade zajednički na ostvarivanju, rekao bih, srpskih interesa tako što opozicija ovdje pritišće Dodika i traži od njega maksimum da izvuče iz ove situacije, a Dodik poziciju pritišće na nivou države da ona izvuče maksimum", kaže Salkić.

Smatra da je traženje da se iz Zakona "briše odrednica popisa iz 1991. godine, koja je ustavna kategorija, čisti politički pritisak Saveza za promjene, njihovo insistiranje na radikalizaciji i pojačavanju tenzija između Bošnjaka i Srba u ovom entitetu".

Kazao je da će rezultati popisa iz 1991. godine biti validni, sve dok ne budu objavljeni "rezultati popisa koji je nedavno obavljen u BiH".

"Kada će biti i hoće li uskoro ili puno kasnije biti objavljen popis posljednji, vidjećemo. Ni ti rezultati neće ohrabriti Milorada Dodika", rekao je Salkić.

Dodikovu izjavu kako odrednice o popisu iz 1991. godine nisu usaglašene sa Ustavom BiH, Salkić je prokomentarisao riječima da je on "u ranijim periodima vrlo često napadao Ustav BiH, ali sada se odlučio da napada ustav entiteta čiji je predsjednik".

"U Ustavu piše da se ovdje uspostavljaju određeni pariteti na bazi popisa iz 1991. godine i to je usvojeno i u Narodnoj skupštini i to je doneseno i kao odluka visokog predstavnika kada je došlo do implementacije odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda. Mi sa takvim Ustavom nismo sretni jer Bošnjaci ne mogu da ostvare prava onakva kakva mogu ostvariti Srbi i Hrvati u FBiH. Mi tražimo da oba ustava. i entitetski ovdje u RS i u FBiH, imaju identična rješenja kada su u pitanju ustavne pozicije Bošnjaka, Hrvata, Srba, dakle da imamo jednake mogućnosti", rekao je Salkić i dodao da očekuje da budu iste ovlasti Doma naroda i Vijeća naroda, kao i predsjednika i potpredsjednika u oba entiteta.

Govoreći o Ustavu RS, Salkić je izjavio da Bošnjaci ne blokiraju njegove izmjene nego da su u nekoliko navrata pozivali da se brišu pojedine odrednice koje su nelogične da postoje u današnjem vremenu, kao što je smrtna kazna. Kazao je da je ranije postojao prijedlog o ukidanju smrtne kazne, ali nije postojala puna saglasnost o nekim drugim amandmanima koji su se ticali grada Banjaluke.

Komentarišući najave mogućeg ukidanja Vijeća naroda RS istakao je da je u ovom trenutku nemoguća izmjena Ustava bez glasova Bošnjaka u Vijeću naroda.

"Sve dok imamo ovakav odnos, stanje i strukturu delegata u Vijeću naroda, sigurno da ustavne promjene koje mogu ići na štetu Bošnjaka neće biti prihvatljive. Ukoliko dođu nekada Dodikovi Bošnjaci, kao što su sad u Vladi RS i Dodikovi Hrvati, kao što je u Vijeću naroda, možda će to tad biti moguće", kaže Salkić.

Naglasio je da Klub poslanika koalicije Domovina u Narodnoj skupštini RS nema ništa sa vladajućom većinom, "bez obzira na sve špekulacije koje širi Savez za promjene".

"Isto tako, nema ništa ni sa onima koji se nazivaju opozicija. Mi ne možemo niti smo spremni za njima hodati, ulaziti, izlaziti iz sale, povoditi se za njihovim postupcima, jer ti postupci zapravo nisu sa nama koordinirani ni dogovarani i oni mogu da šetaju kad god hoće, da li da budu u sali, hodniku, parku, to je njihov izbor, ali nije naša obaveza da ih u tome pratimo, kao što nemamo nikakvu obavezu da pratimo ono što radi Vlada u ovom entitetu. Ono što mi podržavamo s vremena na vrijeme u klubu Domovina, to su neka rješenja za koja procjenjujemo da eventualno mogu doprinijeti boljem položaju i statutusu Bošnjaka u ovom entitetu", izjavio je Salkić.

Na pitanje koliko politička previranja utiču na položaj Bošnjaka u RS, Salkić je rekao da je "položaj Bošnjaka u ovom entitetu težak, nezahvalan", navodeći da su Srbi zaposleni na većini radnih mjesta, od trafika do Vlade.

"Mi želimo da budemo uvaženi i poštovani građani u ovom entitetu. Poštujemo Ustav, mi smo legalisti, ali isto tako tražimo da i mi budemo poštovani", dodao je Salkić.