Predstavnici takozvane Koordinacije nezavisnih džemata uputili su pismo Islamskoj zajednici BiH povodom isteka roka koji je Islamska zajednica dala za zatvaranje paradžemata, a u kome navode razloge razilaženja sa ovom zajednicom.
U pismu predstavnika "nezavisnih džemata" ističe se da razloge razilaženja nisu željeli do sada da iznose u javnost, ali da su bili "natjerani medijskom ofanzivom, koja bi trebalo da služi kao uvod u njihov linč".
Oni tvrde da im nijedan od glavnih imama nije naveo nijednu tačku njihovog štetnog djelovanja, već da su govorili da se ovi problemi trebaju rješavati na višim instancama unutar Islamske zajednice.
"Stavlja nam se na teret da smo mi bili ti koji su nekoga vrbovali za odlazak u Siriju. Pitamo se - ako je to tako, zašto dosad nije reagovalo tužilaštvo? Njima bi bilo drago da posjeduju ijedan dokaz o ovom pitanju. Vjerujemo da nijedan od nas ne bi bio na slobodi", upitali su oni i podsjetili da bi za sve trebalo da važi presumpcija nevinosti.
Predstavnici "nezavisnih džemata" smatraju da su postali moneta za potkusurivanje unutar političkog establišmenta u BiH, "zlatna prilika za još jedan povoljan kredit", te da im je rezolucijom protiv terorizma "dodijeljena uloga koju su trebali odglumiti".
Navodeći šta ih je, između ostalog, navelo da osnuju džemate van uprave Islamske zajednice, oni su istakli da su džamije često zaključane i bez ezana (poziva na molitvu), da se obredi izmišljaju, te da je finansijska politika, odnosno naplaćivanje nekih obreda "okrutno" zbog čega su i džamije puste.
Oni su odbacili optužbe da ih inspirišu mentori iz dalekih zemalja, kao i da su htjeli da bošnjački narod uvuku u "nekakvo krvoproliće".
Rijaset Islamske zajednice u BiH pozvao je na zatvaranje svih objekata u BiH u kojima se nelegalno organizuju vjerski obredi, koje ne predvode legalni i legitimni vjerski autoriteti dekretirani od Islamske zajednice, a rok za gašenje ovih paradžemata bio je kraj februara.
