Cvijanović: Površan odnos prema važnim pitanjima

  Cvijanovićeva je ocijenila da je prilikom rješavanja pitanja adaptacije SSP-a trebalo da se stvari postave na normalne osnove i da se nađe rješenje kroz dogovor svih, a polazeći od pretpostavke da BiH ima dva cilja od kojih je jedan kretati se ka EU, a drugi zaštititi svoje sektore.

"Ovako, mi smo stalno u stanju pojačane tenzije jer se stvari lome preko koljena, a to jednostavno nije produktivna atmosfera", rekla je Cvijanovićeva za "Narodne".

Ona je ocijenila da je to pitanje moglo da bude riješeno na odgovarajući način, transparento, kolegijalno, inkluzivno i u duhu koordinacije, a ne odmjeravanjem mišića i da bi sve bi bilo u redu.

Na konstataciju da je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić, ipak, rekao da neće dati saglasnost na adaptaciju SSP-a bez pozitivnog stava Vlade Republike Srpske, pa je zato i izostalo izjašnjavanje o tom pitanju u Predsjedništvu BiH, Cvijanovićeva je istakla da je to samo politička igra, jer da je bilo njegovo stvarno opredijeljenje onda bi se stvari postavile na taj način na početku, a ne na samom kraju tog procesa.

"Bolje bi bilo da je ta aktivnost imala više kredibilnosti, uključujući i definisanje zajedničke pozicije i sam tok i sam ishod razgovora. Tu su zakazali i Predsjedništvo BiH i Savjet ministara, i pregovaračka delegacija BiH. A, onda kad se stvar previše zapetljala, odlučili su da lopticu prebace u dvorište Vlade Republike Srpske. Nama to nije problem, ali ostaje loš utisak o još jednom u nizu loših iskustava", istakla je Cvijanovićeva.

Govoreći o izjavi šefa Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemarka da EU ne pregovara sa entitetima i kantonima, već sa državama, ali da stav država mora odraziti i stavove entiteta i kantona, Cvijanovićeva je rekla da to Republika Srpska zna i zato se i traži da taj zajednički glas bude zaista zajednički i uključi stavove svih.

"Nažalost, ovdje se stvari dešavaju drugačije. Bolje je tri mjeseca pripremati teren i zajedničku platformu svih, a onda je bez zastoja provoditi, nego u tri dana prelomiti stvar preko koljena, a onda tri godine osporavati tako definisane pozicije. Tu lekciju nikako da nauče ljudi u Sarajevu i ustvari to i predstavlja najveći teret za naše kretanje ka EU, ali i rješavanje bilo kojeg suštinskog pitanja", navela je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da se "stalno fingira neka spremnost da entiteti imaju svoju ulogu u zajedničkom definisanju i provođenju određenih procesa, a kad pređete na praktični teren sve se svodi na minimiziranje njihove uloge ili na izgovore kako bi oni u institucijama BiH sve uradili, ali, eto, remete ih, kako kažu, 'kočničari' iz Banjaluke".

Ona je potvrdila da evropski put BiH svakako otežava i to što se uslovi koje postavlja EU mijenjaju od godine do godine, kao što je nestalo sa dnevnog reda pitanje "Sejdić-Finci", a pojavila se Reformska agenda, odjednom se pominje pitanje Mostara koje ranije nije bilo na spisku uslova, pitanje adaptacije SSP-a postalo je najdominantije...

"Činjenica je da se to dešava, ali tu donekle postoji i objašnjenje zašto je to tako. Nije mi namjera da pravdam EU, ali i oni na neki način nastoje da doskoče situaciji i u nastojanju da skinu pažnju sa nekog pitanja koje je u blokadi, otvore neki drugi pristup ili neko drugo pitanje gdje procijene da je moguće obezbijediti kretanje", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da to ne znači da su pitanja poput "Sejdić-Finci" nestala sa dnevnog reda, ona će se ponovo javiti prije dobijanja kandidatskog statusa.

"Ono što meni stvara loš utisak je osjećaj da se ovdje evropski proces dizajnira na način ne da nas stvarno odvede do EU, već da posluži kao instrument za očuvanje BiH od raspakivanja. Opet, ako je to logika koja prati ovaj proces, onda se nameće pitanje da li je izabran pravi recept. Mislim da bi se to daleko lakše postiglo afirmacijom, umjesto negiranjem sastavnih dijelova BiH", istakla je Cvijanovićeva i dodala da je, ipak, solidno optimistična da će se BiH jednog dana naći u EU uprkos promašenim metodama u BiH i uprkos izazovima sa kojima se sada suočava EU.

Logično da ulazak u EU ostane opredjeljenje zemalja Balkana

Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović rekla je da je logično da ulazak u EU ostane opredjeljenje zemalja Balkana, kao što je logično i da se mnoge stvari u vezi sa pristupanjem Uniji postave na realnije osnove u budućem periodu.

Iako su se Britanci na referendumu odlučili da izađu iz EU, pregovori Srbije su i dalje blokirani, BiH nije riješila pitanje adaptacije SSP-a, evropski zvaničnici upozoravaju da je EU na prekretnici i ugrožena rastućim evroskepticizmom, pitanje migranata je i dalje neriješeno, Cvijanovićeva kaže da svi zvaničnici balkanskih zemalja i dalje tvrde da ostaju vjerni evropskom putu.

Ona je rekla za "Narodne" da bi to zvučalo paradoksalno kada bi se stvari posmatrale kratkoročno, ali ove izjave su usmjerene u dugoročnijem pravcu uz pretpostavku da će EU ostati na nogama, naravno reformisana, i da će u perspektivi ponovo biti spremna da prima nove članice.

Cvijanovićeva je izrazila mišljenje da je Brexit mogao da bude zaustavljen da se EU reformisala prije nekoliko godina, da je, na primjer, reforma izvršena onda kad ju je britanski premijer predlagao prije par godina tokom svog prvog mandata.

"Ali, djeluje mi da je taj prijedlog tada završio u nekoj briselskoj ladici i svi su željeli da vjeruju da je to tek politički trik, a ispalo je da su, kada je riječ o javnom mnjenju, stvari već na neki način time bile kanalisane, i danas smo tu gdje jesmo. Moram reći da, kad razmišljam o EU, a volim taj projekat, bliže mi je koncept reformisane EU, koja je manje birokratizovana i u kojoj bi nacionalnim parlamentima bio vraćen dio nadležnosti, jer je to realniji koncept, od onog koji je na snazi", istakla je Cvijanovićeva.

Na pitanje da prokomentariše činjenicu da je Mladen Ivanić nazvao besmislenim kada je Vlada Republike Srpske analizirala stvari koje je Britanija dobila kroz ispregovarani specijalni status i da je to naišlo, gotovo, na ruganje, od opozicionih partija i nekih medija u Srpskoj, kao i da je Ivanić rekao da niko u kabinetu premijera Dejvida Kamerona i ne zna da postoji Vlada Republike Srpske, Cvijanovićeva je rekla da bi ona sada mogla da se naruga njima i da kaže da je Vlada Srpske, s obzirom na Brexit, bila sasvim upravu što je željela da razumije šta je to ispregovarano i kako bi mogla, nakon toga, da izgleda EU prema kojoj se BiH kreće.

"Mi se nismo time bavili zato što nas neko zna ili ne zna u bilo čijem kabinetu, već zato što želimo da razumijemo procese. Ali, ako već treba da pričamo i tim jezikom, onda možemo reći i to da u saradničkom timu britanskog premijera postoji par osoba koje su itekako vezane za BiH, što porijeklom, što poslovima kojima su se prethodno bavili", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da bi bilo bolje da su se i oni u Predsjedništvu BiH bavili tim pitanjem, a pogotovo bi bilo pametno da su podsticali zajednički rad i dogovor svih nivoa vlasti u BiH, umjesto što su usmjeravali određene procese samo tako što su prebacivali lopticu drugima, a onda im se ona vraćala kao bumerang.