Međunarodna zajednica u BiH trebalo bi da pomaže u rješavanju razmirica u BiH, a ne da izlazi u javnost sa izjavama kojima poziva na neodržavanje referenduma u Republici Srpskoj, izjavio je ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov
Ivancov je istakao da će se uvijek zalagati za pravo ljudi da izraze mišljenje o pitanju koje je za njih od velikog značaja.
"U jučerašnjoj izjavi, ambasadori Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIK) navode da je referendum u Republici Srpskoj destabilizirajući i suvišan, te u suprotnosti sa postojećim ustavnim okvirom BiH. Naravno, oni pozivaju da Republika Srpska ne sprovede referendum", kaže Ivancov.
On je pojasnio da, pravno gledano, svi ambasadori članovi PIK-a poštuju postojeći okvir BiH, priznaju da je Ustavni sud BiH suštinski element sistema i da su saglasni da se odluke ove pravosudne institucije moraju poštovati.
"To su stavovi kada je riječ o formalno-pravnim aspektima situacije. Nakon toga, imamo i prvi set različitog gledanja na stvari koji se odražava u pitanju - da li održavanje referenduma predstavlja kršenje odluke Ustavnog suda? Postoji mnogo pravnika u evropskim prijestonicama, koji su saglasni da sprovođenje samog referenduma ne predstavlja bilo kakvo kršenje odluke", kaže Ivancov.
Ruski ambasador ocijenio je da građani imaju demokratsko pravo da izraze svoje mišljenje i da se ovaj princip odnosi na svako demokratsko društvo.
"Građani Republike Srpske žele da izraze mišljenje o pitanju koje je za njih od suštinskog značaja, dakle o proslavljanju Dana Republike. Građani vjeruju da je ovo pitanje relevantno za postojanje Srpske kao entiteta i suštinskog dijela BiH, kako je to definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom", rekao je Ivancov.
On je napomenuo da je to pravna logika koju slijede Republika Srpska i njene institucije.
"Da preciziram, postoji i drugo pitanje i problem. Ustavni sud BiH je donio presudu koju Repubika Srpska ne priznaje i koja se odnosi na pitanje praznika. A šta je uradila međunarodna zajednica da to pitanje bude riješeno?", pita Ivancov.
Ruski ambasador je istakao da je sve što se čulo od međunarodne zajednice, od novembra prošle godine kada je donesena odluka Ustavnog suda BiH, bilo usmjereno na osudu stava Srpske.
"Još u novembru, kada je objavljena odluka Ustavnog suda BiH, Rusija je istakla da bi trebalo da bude pokrenut proces koji bi razriješio ovo pitanje. Taj proces podrazumijeva i značajno učešće Ustavnog suda kojeg čine devet sudija, odnosno po dvojica iz svakog konstitutivnog naroda i trojica stranih sudija", dodao je Ivancov.
On je podsjetio da je odluka donesena tako što su dvojica Srba i jedan Hrvat glasali protiv takve odluke, dok su Bošnjaci i strane sudije glasali za nju.
"Potpuno vjerujem i cijenim mišljenje stranih sudija i njihov profesionalizam, te privrženost slovu zakona. Međutim, svugdje u svijetu, posebno ovdje na Balkanu i BiH, pitanje o kojem su raspravljali imalo je i emotivni aspekt", naglasio je Ivancov.
Prema njegovim riječima, zbog toga je Rusija predložila da se bez uticaja na rad Ustavnog suda i pravni aspekt odluke razgovara o emotivnom, političkom, etničkom i svim drugim aspektima na koje se odnosi ovo pitanje.
"Moram da dodam da je u 2009. godini, kada je Bakir Izetbegović podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, ova pravna institucija tražila da visoki predstavnik Valentin Incko iznese svoje mišljenje o ovom pitanju. OHR je na to ostao nijem", kaže Ivancov.
Bez želje da spekuliše o motivima OHR-a, Ivancov je naglasio da je rezultat cijele situcije to da je u Republici Srpskoj shvaćeno da međunarodna zajednica, odnosno strane sudije, drže stranu Bošnjacima, što je žalosno.
"Međunarodna zajednica ovdje ne bi smjela biti shvaćena kao neko ko nekome drži stranu, a posebno ne visoki predstavnik i Upravni odbor PIK-a. Međunarodna zajednica bi morala biti objektivna i saslušati primjedbe svih strana", rekao je Ivancov Srni i dodao da postoji više od 80 odluka Ustavnog suda BiH koje nisu sprovedene.
On je dodao da u prilog njegovim tvrdnjama idu i potpuno jednistvo političkih partija u Srpskoj u vezi sa referendumom o Danu Republike.