Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je da ni danas nije postignuta saglasnost na sjednici Savjeta ministara BiH u vezi sa članom 145a Krivičnog zakona BiH.
"Usvojili smo zapisnik sa prošle sjednice, ali bez ove tačke dnevnog reda. Bilo je više varijanti kako da izađemo iz ove situacije, ali Krivični zakon i dalje čeka zato što nemamo opšte saglasnosti svih članova Savjeta ministara BiH o ovom članu i posebno o nekim detaljima", rekao je Šarović novinarima u Sarajevu.
On je naveo da je ministar pravde BiH Josip Grubeša zatražio dodatno vrijeme da pokuša da još jednom obavi konsultacije sa ostalim ministrima kako bi do naredne sjednice Savjeta ministara BiH pokušao da dođe do tačne formulacije koju bi podržali svi ministri.
Ako to ne bude moguće, upozorava Šarović, epilog je potpuno jasan - zakon će ili povući Grubeša ili će ići u proceduru glasovima većine, i iza tog prijedloga sigurno neće stati svi članovi Savjeta ministara BiH.
Prema njegovim riječima, na sceni je status kvo kada je riječ o ovom zakonu.
Šarović je dodao da su o svim ovim spornim pitanjima vođeni korektni razgovori u Savjetu ministara BiH.
"Članovi Saveza za promjene koji dolaze iz Republike Srpske nisu saglasni ni sa posljednjim tekstom koji smo vidjeli kao sedmi pokušaj da se okupimo i dogovorimo. Mi nismo zadovoljni, i što se nas tiče to je neprihvatljivo", naglašava Šarović.
On je naveo da nije siguran da iza posljednje verzije stoji čak i sam ministar pravde BiH.
Šarović ističe da, u svakom slučaju, ni u taj posljednji prijedlog nisu uvrštene primjedbe i preporuke iz Republike Srpske.
"Saglasnosti nema i dalje i to pitanje je na čekanju", rekao je Šarović koji se nakon izjave novinarima vratio na sjednicu Savjeta ministara BiH, koja je u toku.
Savjet ministara BiH na prošloj sjednici utvrdio je izmjene Krivičnog zakona BiH mimo stavova koje je dalo Ministarstvo pravde Republike Srpske.
Prema riječima ministra pravde Republike Srpske Antona Kasipovića, te primjedbe upućene su i srpskim ministrima u Savjetu ministara BiH s ciljem da budu obaviješteni da su ponuđene izmjene zakona neprihvatljive za Srpsku.
Kao najviše sporna navodi se odredba o kazni predviđenoj "za javno odobravanje ili grubo umanjivanje pravosnažnom odlukom međunarodnog ili domaćeg suda utvrđenog zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina".
