Ustavni sud BiH danas je konstatovao da Parlamentarna skupština BiH nije izvršila odluke ovog suda o ocjenama ustavnosti odredaba Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji.
Ustavni sud BiH odredio je i dalji način njihovog izvršenja, izjavio je registrar Ustavnog suda Zvonko Mijan.
"Ustavni sud je odredio dalji način izvršenja svoje odluke tako što će se osporene odredbe primjenjivati u skladu sa standardima sadržanim u ranije donesenim odlukama ocjene ustavnosti, te u skladu sa opštim standardima ljudskih prava i sloboda iz Ustava BiH i Evropske konvencije i praksom Ustavnog suda i Evropskog suda u oblasti na koje se te osporene odrebe odnose", pojasnio je Mijan.
Prema njegovim riječima, BiH se neće naći u pravnom vakuumu s obzirom da je ova poruka Ustavnog suda upućena stručnim institucijama koje primjenjuju ove odredbe.
"One će znati da pročitaju i izreku i obrazloženje ranije donesenih odluka. I to je jedna univerzalna obaveza primjene ljudskih prava i standarda iz te oblasti, čak i bez odluke Ustavnog suda", dodao je Mijan.
Iz Ustavnog suda BiH je saopšteno da je, odlučujući o zahtjevu 29 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o zemljišnim knjigama Federacije BiH, Ustavni sud utvrdio da su sporne odredbe Zakona o zemljišnim knjigama FBiH u skladu sa odrebama Ustava BiH i Evropske konvencije u vezi s pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu.
Na današnjoj sjednici Ustavni sud BiH obavio je preliminarnu raspravu o zahtjevu Mladena Bosića, zamjenika predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti članova ustava Posavskog, Hercegovačko-neretvanskoga, Zeničko-dobojskog, Bosansko-podrinjskog i Zapadnohercegovačkog kantona.
Riječ je o članovima ustava kantona u kojima nije priznata konstitutivnost srpskog naroda ili srpskog jezika i ćirilice. Odluku u ovom predmetu Ustavni sud će donijeti na jednoj od narednih plenarnih sjednica.
Ustavni sud BiH je odbio kao neosnovanu apelaciju Gorana Salihovića, podnesenu protiv odluka Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i Drugostepene i Prvostepene disciplinske komisije za tužioce VSTS-a BiH, kojima je najprije suspendovan, a zatim i smijenjen s pozicije glavnog tužioca BiH.
Ustavni sud BiH je zbog isteka mandata dosadašnjeg predsjednika i potpredsjednika ove pravosudne institucije, izabrao predsjednika i potpredsjednike Ustavnog suda BiH za naredni mandatni period od tri godine.
Za predsjednika Ustavnog suda BiH je izabran sudija Zlatko Knežević, dosadašnji potpredsjednik Ustavnog suda BiH.
Izborom Kneževića za predsjednika Ustavnog suda BiH prestao je mandat dosadašnjeg predsjednika sudije Mirsada Ćemana.
Za potpredsjednike Ustavnog suda BiH izabrani su sudija Mato Tadić, dosadašnji potpredsjednik Ustavnog suda BiH iz reda hrvatskog naroda, sudija Mirsad Ćeman, dosadašnji predsjednik Ustavnog suda BiH iz reda bošnjačkog naroda i Margarita Caca Nikolovska iz reda međunarodnih sudija.