Armija obučenih ljudi, ali i mnogo opreme, poput terenskih vozila i čamaca te zaštitnih odijela, kaciga i maski, nedostaju nam za borbu u situacijama poput one 2014. godine, kada je vodena bujica u BiH nosila sve pred sobom.
Zaključuje se to na osnovu izvještaja "Procjena kapaciteta za odgovor na katastrofe i mapa puta za BiH". Izvještaj je rezultat prikupljanja podataka u sklopu projekta "Međusobno povezivanje u upravljanju rizicima od katastrofa" (IDRM), koji finansira Agencija za razvojnu saradnju Italije, a sprovodi UNDP.
U tom izvještaju, na više desetina stranica, pobrojane su sve boljke sistema zaštite i spasavanja u BiH za intervencije u slučaju, primjera radi, jačeg potresa, većih požara ili poplava i sličnih neželjenih scenarija.
"Ukupni nedostaci za potragu i spasavanje, između ostalog, podrazumijevaju 1.798 obučenih osoba, po oko 2.000 zaštitnih odijela, kaciga, maski, rukavica, čizama i cipela, te blizu 130 komandnih vozila i 220 vozila za transport osoblja, 134 vozila za transport pasa tragača i 374 psa tragača, kao i 208 terenskih vozila te 2.124 UKV radio-uređaja", navedeno je u ovom izvještaju.
U slučaju novih katastrofalnih poplava, poput onih kakve smo imali prije četiri godine, sudeći po prezentovanim podacima, i te kako bismo bili u problemu.
Za spasavanje tokom poplava, između ostalog, nedostaje nam 1.157 obučenih ljudi, 137 gumenih čamaca, 101 aluminijumski čamac, 262 vanbrodska motora, 109 vozila za putnike, 108 vozila za transport osoblja, 198 vozila za transport opreme, 289 prikolica za transport čamaca.
"Nedostaci za zaustavljanje poplave, između ostalog, podrazumijevaju 1.380 obučenih osoba, 1.184 mašine za punjenje vreća pijeskom, po 436 barijera punjenih vodom, barijera punjenih vazduhom i aluminijumskih barijera, te 235 agregata", ističe se u izvještaju.
Gdje u slučaju katastrofalnih poplava ili jačeg zemljotresa smjestiti ljude, takođe je, sudeći po ovom izvještaju, veliko pitanje.
"Ukupni nedostaci za hitne privremene kampove podrazumijevaju 47.690 šatora s opremom za grijanje, zaklona i skloništa za stanovništvo i agregata i opreme za osvjetljenje", piše u izvještaju, prenose "Nezavisne novine".
Ništa ne bismo bili spremniji ni kada bi došlo do većih šumskih požara, jer i tu i te kako nedostaje kadra, ali i opreme.
"Nedostaci za gašenje šumskog požara na zemlji, između ostalog, podrazumijevaju 1.095 obučenih osoba, po oko 1.100 vatrogasnih odijela i vatrogasnih kaciga, 75 komandnih vozila, 340 vatrogasnih vozila, 157 vozila za transport osoblja, 141 cisternu i tako dalje", navodi se u izvještaju.
Kada se podvuče crta, zaključiti se može da nam nedostaju hiljade obučenih ljudi, jer, kako pojašnjavaju autori izvještaja, nije ista obuka za, primjera radi, zaustavljanje poplave i spasavanje ljudi iz vode, ali se to može nadomjestiti obučavanjem ljudi za više operacija.
Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite, ističe da smo, u odnosu na 2014. godinu, kada smo imali katastrofalne poplave, danas mnogo spremniji.
"Danas mnogo više razmišljamo o situacijama koje nam se mogu desiti. Nesreća se ne može spriječiti, ne možemo staviti kišobran iznad države. Vidjeli ste da su 2014. godine uposlenici Federalne uprave civilne zaštite izašli goli i bosi, poderani, s vrlo lošom opremom ili bez nje, i odgovorili su na onu užasnu nesreću. A sada na sve izazove imamo spreman odgovor", kaže Solak za "Nezavisne".
Mile Međed, direktor Republičke uprave civilne zaštite, ističe da RS ima specijalizovane spasilačke jedinice, koje šalje i van svojih granica. Tvrdi da je RS danas spremnija za katastrofe poput one iz 2014. godine, što je obrazložio nizom argumenata.
"S ponosom mogu da istaknem primjere poput Srebrenice, Bratunca i Višegrada, gdje su naši inspektori bili, a lokalne zajednice su dale svoje ljude, te je sprovedena obuka spasavanja na vodi i pod vodom. Oni su iza sebe ostavili pet- šest ljudi koji u svakom trenutku mogu da se uhvate u koštac ako bude bilo potreba za spasavanje", napominje Međed.
