Još ne znamo šta piše u Programu reformi koji će Predsjedništvo BiH poslati u sjedište NATO i kojem će biti definisan odnos Bosne i Hercegovine sa pomenutom vojnom i bezbjednosnom organizacijom.
S obzirom da je ovaj dokument ''temelj'' za formiranje vlasti na nivou BiH nakon više od godinu dana čekanja, a da je protumačen na različite načine od strane članova Predsjedništva BiH, javnost je itekako zainteresovana da sazna šta u njemu piše.
Od toga za sada nema ništa. Za razliku od sukobljenih mišljenja pri tumačenju Programa reformi, njegovi potpisnici su složno odlučili da poruče javnosti kako će morati pričekati da sazna šta stvarno piše na tom papiru. Odbijen je i prijedlog opozicije u RS da se o Programu reformi raspravlja na sjednici skupštine.
Skrivajući šta su potpisali, članovi Predsjedništva podrivaju ustavni i demokratski poredak Republike Srpske i Federacije BiH, smatra novinar iz Banjaluke, Stefan Mačkić. On kaže da je javnost obespravljena jer ne može da raspravlja o dokumentu koji je od izuzetnog javnog značaja, ne može o njemu da oblikuje javno mnjenje i stvori informisano i cjelovito mišljenje, ne može da kritikuje i pritišće javnu vlast da donese odluku narodu po volji i ne može tako da učestvuje u obavljanju javnih poslova.
"To su sve prava koja narodu garantuje i Ustav Republike Srpske, i Ustav Bosne i Hercegovine, i Opšta deklaracija o pravima čovjeka, i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ja sam zahtijevao da se privremeno zabrani slanje „Programa”, sve dok ne protekne bar mjesec dana nakon njegovog objavljivanja. U suprotnom, javnost ostaje obespravljena," objasnio je Mačkić. On je u Predsjedništvo poslao zahtjev da mu se u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama dostavi ovaj dokument.
Isto je uradila i organizacija "Transparency International Bosne i Hercegovine" (TI BiH), zatraživši zvanično od Predsjedništva BiH da im dostavi primjerak dokumenta "Program reformi". Jednako je postupio i Mondo, poslavši upit za pristup informacijama. U Predsjedništvu nam je nezvanično rečeno da ćemo neki odgovor sigurno dobiti.
Prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama, svaki dokument koji je usvojen od strane javnih institucija, a koji se odnosi na prava građana, njihove interese i koji je u javnom interesu, mora biti dostupan.
''Ovdje nema osnove da se Predsjedništvo poziva na neku tajnost i zaštitu ikakvih podataka već se radi o političkim igrankama zbog kojih kriju dokument. Kada se pogleda Zakon o slobodi pristupa informacijama i šta on propisuje, ovakva vrsta dokumenta bi morala biti javna,'' objašnjava Ivana Korajlić iz Transparencija.
Pošto se Program reformi, dodaje Korajlić, odnosi na obaveze BiH u narednom periodu na provođenju procesa koji će sigurno imati uticaja na građane i druge institucije, u idealnom smislu bi trebala biti i javna rasprava o tome šta bi dokument trebalo da sadrži.
"Ali, nažalost, kod nas tas takve procedure nisu baše propisane posebno u ovakvim slučajevima. Postoji obaveza javnih rasprava samo za zakone u redovnoj proceduri i slično, a ni to se najčešće ne provodi, '' dodaje Korajlić.
Igor Žunić, poslanik SNSD u Narodnoj skupštini misli da postoje brojni politički razlozi da odluku Predsjedništva BiH da u ovom trenutku dokument Program reformi BiH ne bude dostupan javnosti.
"Dokument još nije ni postao operativan i praktično će biti aktiviran nakon izbora Savjeta ministara. Prema mojim informacijam, a ono što je važno za Republiku Srpsku u dijelu saradnje sa NATO-m, decidno stoji rečenica da ovaj program ne prejudicira članstvo. Ovaj dokument nije ANP jer se od njega razlikuje i po obimu i sadržaju. Dijelom se dotiče saradnje sa NATO,a li samo saradnje bez prejeduciranja članstva što je u skladu sa rezolucijom o vojnoj neutralnosti Republike Srpske. Mislim da je nađeno kompromisno rješenje i u ovoj priči nema pobjednika ni gubitnika i očekujem da odmah nakon formiranja Savjet ministara javnost bude upoznata sa tim dokumentom," rekao je Žunić.
Srpski član predsjedništva, Milorad Dodik i funkcioneri SNSD-a takođe su, kao Žunić, u više navrata proteklih dana izjavili da je Program reformi prvi dokument od 2005. godine koji je usvojen na zvaničnom nivou, a da ne teži niti prejudicira da BiH postane članica NATO saveza, da se ne može smatrati Godišnjim nacionalnim planom (ANP).
Druga dva člana Predsjedništva, Željko Komšić i Šefik Džaferović tvrde drugačije: da dokument znači nastavak kretanja BiH ka NATO-u, a da ''možemo zvati kako hoćemo.'' Po sličnoj liniji podijeljena su reagovanja drugih političkih aktera, posebno stranih ambasada. Američka ambasada pozdravila je ''nastavak partnerstva i saradnje BiH sa NATO'', dok je ambasador Rusije Petar Ivancov rekao da program nije povezan sa ANP i da dokument "odražava činjenicu da nema unutrašnjeg jedinstva u BiH u vezi sa članstvom u NATO."
Zakon o odbrani BiH usvojen iz 2005. godine obavezuje Parlamentarnu skupštinu, Savjet ministara i Predsjedništvo BiH da u okviru svojih ustavnih nadležnosti sprovode potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a. Formalni zahtjev BiH za Akcioni plan za članstvo (MAP) upućen je 2009. godine. U decembru 2018. godine NATO je iskazao spremnost za prihvatanje Prvog godišnjeg nacionalnog plana (ANP), čime bi MAP bio aktiviran. Taj plan nije poslat u NATO, a umjesto njega, famozni Program reformi prihvaćen je na posebnoj sjednici Predsjedništva BiH 19. novembra ove godine.
Dogovoreno je da će dokument u sjedište NATO-a u Briselu biti upućen dan nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ministara Savjeta ministara BiH.
