• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Vlada FBiH o saniranju krize: Rebalansom budžet povećan za 11,2 odsto

Na današnjem obraćanju iz Vlade Federacije BiH javnosti je predstavljen koncept rebalansa budžeta FBiH za 2020. godinu i set vladinih mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica nastalih usljed pandemije novog koronavirusa.

 Izvor: FENA/Hazim Aljović

Danas je usvojen rebalans budžeta od 5,5 milijardi KM s povećanjem od 11,2 posto u odnosu na ranije usvojeni ovogodišnji budžet, a radi stvaranja uslova za provedbu Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa i osiguranja sredstava za pomoć privredi.

Goran Miraščić, savjetnik premijera FBiH rekao je kako stručnjaci predviđaju da će udar imati veće ekonomske posljedice od krize 2008/2009., ali i Velike depresije 1929-1932. godine.

Prema njegovim riječima projekcija pada globalne ekonomije za ovu godinu je oko tri posto BDP-a, a kada se pogleda projekcija pada BDP-a za BiH, on se kreće od -1,9 do 3,4 posto.

Možda će vas zanimati

Projekcije Direkcije za ekonomsko planiranje predviđaju da će biti u pitanju 2,3 posto pad BDP-a.

”Što se tiče mjera, znamo da dobar dio razvoja počiva na sektoru malog i srednjeg preduzetništva. Sve analize su pokazale da će taj sektor pretrpjeti najveći udar i zato smo se odlučili za uspostavljanje garantnog fonda pri Razvojnoj banci FBiH”, rekao je Mirašćić.

Dodao je kako će se sektor malog i srednjeg suočiti s padom agregatne tražnje i padom prodaje, imat će probleme s izvozom, a bit će narušen i kreditni rejting.

”Intencija ovog garantnog fonda je da od 100 miliona (KM, op.a), komisionih sredstava, uz obezbjeđivanje garancije od Razvojne banke, dođemo do kreditnog potencijala od pola milijarde KM, odnosno 500 miliona KM, ne samo za sektor malog i srednjeg preduzetništva nego i sve one koji ispune uslove“, rekao je Miraščić.

Podsjetio je kako pojedina preduzeća neće dobiti lako kreditna sredstva od komercijalnih banaka.

”Želimo izaći u susret malim i srednjim preduzećima, međutim ova kreditna linija neće biti limitirana samo na njih. Ako pogledamo prvi set mjera, imamo fond za stabilizaciju privrede, koji će iznositi 500 miliona KM, početni kreditni potencijal garantnog fonda pri Razvojnoj banci od 500 miliona KM, Zakon takođe predviđa obustavljanje uplate akontacije poreza na dobit, poreza na dohodak, ako vidimo koliko je to iznosilo u prošloj godini, mi ovdje privredi ostavljamo dodatnih tristotinjak miliona likvidnosti. Ovih 200 miliona koje imamo u budžetu Federacije i koji će biti prebačeni kantonima na bazi granta, mi očekujemo da će kantoni tih 200 miliona KM koristiti za specifične ekonomske mjere”, rekao je Mirašić.

Dodao je kako se Federacija odlučila za linearan pristup i podnijeće najveći finansijski teret mjera, a od kantona očekuju da poduzmu specifične mjere koje će biti komplemetnarne ovim mjerama.

”Ovo je samo prvi set mjera, one koje su nam neophodne da bismo prebrodili nekoliko narednih mjeseci, dok ne dođe do smanjenja ograničenja koja su na snazi. Smatramo da je najveći dio ovog ekonomskog pada i ekonomske stagnacije specifičnog temporalnog karaktera, ograničenog karaktera, da kada mjere ne budu na snazi, očekujemo da će se dobar dio ekonomije ponovo probuditi“, rekao je Miraščić.

Dodao je kako procjene govore da će biti potrebno 18 do 24 mjeseca da se vratimo na stepen ekonomskog rasta koji smo imali prije pandemije.

Federalna ministrica okoline i turizma i predsjednica Koordinacionog odbora za stablizaciju privrede i sanaciju negativnih posljedica pandemije u FBiH Edita Đapo rekla je kako su različite zemlje imale različite odgovore na zdravstvenu krizu, a BiH je poduzela restriktivne mjere zbog kojih je dobila i pohvale Svjetske zdravstvene organizacije.

”Broj zaraženih iznad 65 godina i ispod 18 godina je najmanji u BiH, što znači da su naši krizni štabovi i Civilna zaštita donosili dobre odluke. Ove restriktivne odluke koje su imale za cilj da sačuvaju zdravlje i živote ljudi pogodile su ekonomiju BiH” , rekla je Đapo.

Dodala je kako je Vlada FBiH osmislila ovaj model pomoći koji je pravedan i daje se jednaka pomoć svima onima čiji je promet manji za 20 posto.

Federalni ministar razvoja, preduzetništva i obrta i član Koordinacionog odbora za stablizaciju privrede i sanaciju negativnih posljedica pandemije u FBiH Amir Zukić je rekao kako se nada da će set mjera ući u parlamentarnu proceduru i biti usvojen.

”Mi smo nastojali da u skladu s mogućnostima donesemo mjere koje su najpravednije i najmanje nezadovoljavajuće u odnosu na očekivanju kada je u pitanju Vlada FBiH”, rekao je Zukić.

Nada se da će mjere koje slijede, a koje će donijeti niži nivoi vlasti biti komplementarne i pratiti dinamiku mjera FBiH.

Zukić je kazao kako su svi pritisnuti krizom i frustrirani onim što je ona donijela. Ipak, podsjetio je kako svaka kriza ima i svoju drugu stranu i predstavlja određenu šansu za poboljšanja.

“Mislim da i mi trebamo u tom pravcu da počnemo razmišljati, pri tom mislim na restruktuisanje privrede. Mi prije svega moramo novim setovima mjera koje pripremamo obezbijediti određene mjere koje bi trebale omogućiti da izvozno orijentisane firme, firme koje mogu koliko je moguće obezbijediti kompenzaciju za robu koju uvozimo i sve one koji će se u ovoj situaciji preispitati i svoje proizvodne i programe usluga prilagoditi tržišnim prilikama”, rekao je Zukić.

Smatra kako je moguće poduzeti niz koraka kako bi se stvorila bolja poslovna klima.

Direktor Poreske uprave Federacije BiH Šerif Isović rekao je kako je Poreska uprava ima dvojaku ulogu, da bude racionalna i efikasna u prikupljanju javnih prihoda, a da s druge strane bude brz i pouzdan servis poreznim obveznicima.

Isović je ukazao na to da je produžen rok koji je produžen rok za podnošenje godišnjih poreskih prijava do 30. aprila.

Osvrnuo se i na smanjenje broja zaposlenih.

”Zaključno s jučerašnjim danom, nažalost,  mi u Federaciji imamo smanjenje broja zaposlenika od 21.360 zaposlenika”, rekao je Isović.

Dodao  je kako vrše analizu rada svih poreskih obveznika te vrše komparaciju njihovih prihoda. Ujedno nadziru i oko 83.000 fiskalnih uređaja onih poreskih obveznika kojima je zabranjen rad.

Nova usluga je da svaki poreski obveznik, koji se registrovao elektronskim putem, može u svakom momentu izvršiti uvid u svoju poresku karticu.

Očekuje da ovaj zakon što prije bude usvojen.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović uputio je apel na vremenu da se ovaj zakon što prije donese.

Osvrnuo se i na član 4. pomenutog zakona te dodao kako je pozitivna stvar to Zakon ima širok obuhvat, a prednost je i što je ugrađen samo jedan filter – pad prometa od 20 posto.

”Mi smo dali svoje amandmane i primjedbe. Naše se primjedbe svode na tri ključne stvari. Jedna je da se dorade kriteriji za ovaj pad prometa – šta je osnovica po kojoj će se računati?”, rekao je Smailbegović,

Sljedeća primjedba odnosila se na fiskalni kapacitet.

”To su doprinosi na minimalne plate. Jako mnogo malih firmi i obrtnika kojima je zabranjen rad koji imaju značajniji pad prometa od ovog 20 posto, oni ne mogu preživjeti samo sa ovim doprinosom na minimalnu platu. Zaista će trebati naći načina da se osigura i bar regresiranje minimalne plate kako bi mogli zadržati svoja radna mjesta”, smatra Smailbegović.

Pozvao je kantone da se uključe u cijelu priču i da se napravi komplementaran sistem.

”Treća stvar, za koju mislim da je već kasno, mi smo predlagali da to ne ide od početka parila nego se uključi sredina marta pa da se onda i regresiraju minimalne plate i za polovicu marta kada je i krenuo sav ovaj problem”, rekao je Smailbegović.

Smatra i da se nazire kraj pandemije u sljedećih nekoliko mjeseci te da je Evropa već počela otvarati.

”Mislim da bi Vlada već morala pripremati zakonsku regulativu, poslovni ambijent u situaciji kada sve ovo završi i privreda treba da krene uzlaznom putanjom da se vraća u neke okvire u kojima je bila. Mislim da će, obzirom da je ovo jedan svjetski problem i ekonomija je globalna, vrlo vjerovatno će dosta zemalja u Evropi promijeniti svoja gledanja na globalne lance snabdijevanja vezano za Aziju i ostale zemlje i mislim da tu BiH treba pokušati iskoristiti svoju šansu te se nametne s nekim rješenjima i zakonskim rješenjima popravi poslovni ambijent te u ovaj period nakon pandemije uđe što spremnija”, rekao je Smailbegović.

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE