Prema izvještaju Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, BiH ima glomaznu institucionalnu strukturu i neodgovornu javnu upravu sa previše zaposlenih.
„FBiH ima 10 kantona, svaki sa svojom vladom i 79 opština, dok RS ima 63 opštine. Konačno, ustavna struktura uključuje i Distrikt Brčko. Ta je struktura uspostavljena u maloj zemlji od samo 3,2 miliona stanovnika – što je manje od brojnih gradova u Evropi. Takva teška institucionalna struktura bi predstavljala teret za svaku zemlju, kao što je i za BiH“, istaknuto je u Izvještaju.
Kako je navedeno, uprkos strukturalnim nedostacima, dobar dio nefunkcionalnosti sistema se može direktno ili indirektno pripisati nepostojanju političke volje.
„Donošenje odluka karakterišu dugotrajna razmatranja i zakonske procedure uz pregovaranje i neizvjesnosti. Neke od najskupljih posljedica takve institucionalne strukture su nedovoljan napredak na transformaciji ekonomije, sporiji napredak na pridruživanju EU nego susjedne zemlje i nepovoljan poslovni ambijent“, naglašeno je u Izvještaju.
Javna uprava u BiH, stoji u Izvještaju, ima previše zaposlenih, nedovoljno resursa i nije odgovorna javna uprava, a karakterišu je, kako je istaknuto, neefikasna potrošnja, ograničene vještine i ograničena odgovornost.
„Nedostaci ljudskih resursa koji proističu iz praksi zapošljavanja gdje ‘veze’ prevladavaju nad profesionalnim kvalifikacijama i vrijednostima, ograničavaju efektivnost javne administracije.Nedostaci u sistemu upravljanja učinkom u javnim institucijama – uključujući utvrđivanje profesionalnih ciljeva, nagrada, napredovanja, disciplinskih mjera i obuke – smanjuju odgovaranje na potrebe i odgovornost javnih službenika“, dodaje se u Izvještaju.
Kako je zaključeno, nejasne linije odgovornosit između ministarstava i ostalih vladinih institucija, kao i dupliranje funkcija, smanjuju odgovornost prema građanima.
Na efektivnost javnog sektora utiče i neefikasna potrošnja. Velika izdvajanja za plate u prevelikom javnom sektoru i ograničena javna potrošnja, utiču na efikasnost potrošnje i dovode do nezadovoljstva građana uslugama.
„Nepostojanje funkcionalnih, inkluzivnih mehanizama za javno-privatni dijalog, znači da mnogi segmenti društva nemaju način za iskazivanje svojih stavova, što smanjuje povjerenje u institucije“, upozoravaju u Izvještaju.
