Članovi Regionalne akademije za razvoj demokratije: Zemlje regiona da razmjenjuju iskustva i zajedno rješavaju probleme | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

SKUP U BEOGRADU

Članovi Regionalne akademije za razvoj demokratije: Zemlje regiona da razmjenjuju iskustva i zajedno rješavaju probleme

Aleksandra Jerkov kaže da se države iz okruženja već decenijama susreću sa sličnim problemima, ali da ne uspijevaju samostalno da se izbore s njima

Izvor: MONDO/Uroš Arsić

Prvi sastanak Regionalne akademije za razvoj demokratije održan je danas u Beogradu, a cilj inicijative je da se ponude regionalna rješenja za probleme s kojima se susreću sve države u okruženju.

Strategije i rješenja

Aleksandra Jerkov, jedna od osnivača Regionalne akademije za razvoj demokratije, kaže da se države iz okruženja već decenijama susreću sa sličnim problemima, ali da ne uspijevaju samostalno da se izbore sa njima. Ideja ovog skupa je, dodaje, da se razmijene mišljenja i iskustva i da se u narednih deset godina dođe do najsvrsishodnijih strategija i rešenja.

Izvor: MONDO/Uroš Arsić

"Shvatili smo da svi dijelimo slične probleme, to su pre svega neravnopravnost, siromaštvo, nedostatak demokratije, nedostatak vladavine prava, masovan odlazak mladih iz regiona, nepovjerenje u institucije. Naše zemlje nisu uspjele same da dođu do rješenja ovih problema. Zbog toga smo riješili da ih ponudimo zajedno. Sa kolegama iz Hrvatske, BiH, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Albanije, Kosova i Crne Gore razgovaramo o tome koje su to teme na kojima ćemo u budućnosti zajedno raditi i razvijati zajedno politike. Te teme, zajedno sa rešenjima koje ćemo ponudi, biće regionalna agenda 2030, jer planiramo da deset godina razvijamo regionalnu politiku koja će se baviti ovim pitanjima", rekla je Jerkovljeva.

Problem zagađenja

Saša Magazinović, poslanik u Parlamentu BiH, kaže da je regionalna saradnja daleko važnija od razlika koje se permanentno ističu.

"Govorili smo o zagađenju vazduha. Kada gledate dnevnike tokom zime u našoj regiji, kao da je takmičenje između Skoplja, Sarajeva i Beograda ko je zagađeniji. Nije to problem ni samo Srba ni Hrvata ni Albanaca, to je zajednički problem. Zašto se te stvari ne rješavaju zajednički? Zato što nam neko svakodnevno servira naše razlike. Da li su naše ekonomije dovoljno jake da samostalno mogu opstati? Ne, nisu. A zašto ne sarađujemo? Zato što je očigledno političkim elitama važnije da na dnevni red stavljaju ono što su naše razlike", rekao je Magazinović.

Bez obzira na različite poglede, treba se, ističe, fokusirati na stvari koje su zajedničke u ovom regionu.

"Da zajednički pokušamo da napravimo agendu 2030, u kojoj ćemo akcenat staviti na ono što nam je zajedničko, na komunikaciju i saradnju, jer suviše smo mi mali pojedinačno da bismo mogli da se ponašamo ovako neodgovorno i prema svojim građanima i prema regiji. Ovo je način da mi u individualnom kapacitetu pokažemo odgovornost i probamo da promenimo političku paradigmu ponašanja", zaključio je Magazinović.

Izvor: MONDO/Uroš Arsić

Ugledanje na komšije

Kao predstavnica Sjeverne Makedonije Kalinka Gaber, državna sekretarka za evropske poslove, poručila je da treba pratiti iskustva iz Slovenije i Hrvatske, koje su dio EU.

"Možda sam malo pokušala da ovu diskusiju navedem na ono što je meni blisko, a to je pitanje integracija. Zašto je to pitanje svake države zapadnog Balkana koja stremi ka EU samo pojedinačno, zapravo to je naše zajedničko pitanje... To je pitanje koje se tiče i Srbije i Crne Gore i moramo ga proći zajedno. To je put koji nije samo štikliranje nekih prioriteta, nego put koji u biti sadrži promjene i reforme našeg društva i sve naše građane. Sigurna sam da ćemo kroz našu platformu zajedno doći do rješenja koja će se ticati svih građana našeg regiona", rekla je Gaberova.

Da je priključivanje i ostalih zemalja iz regiona u EU od zajedničkog interesa, potvrdio je i Bojan Glavašević, zastupnik u Hrvatskom saboru.

"Naše zemlje i zajednice iz kojih dolazimo, gradovi, imaju zajedničke probleme, zajedničke interese i ne bismo smeli da dozvolimo da nas neka otvorena pitanja ili neki teški problemi iz prošlosti, koje možda trenutno ne možemo riješiti, spriječe u tome da zajednički radimo na onim stvarima koje su nam svima u interesu i da zajednički rešavamo one probleme koje možemo zajednički riješiti. Kada neki od tih planova ostvarimo, biće lakše za ono što nam možda u ovom trenutku djeluje nerješivo. Svojim primjerom smo pokazali da gdje ima volje, ima i načina", rekao je Glavašević.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE