Nijemci su htjeli srušiti Slobodana Miloševića, tadašnjeg predsjednika Srbije, zbog izdaje jer nije ubijedio Radovana Karadžića da prihvati plan Kontakt grupe, ali je to spriječio Boris Jeljcin.
RS nije prihvatila plan Kontakt grupe o podjeli teritorije BiH u proporciji 51:49 odsto.
Ovo je jedan od detalja u deklasifikovanom razgovoru tadašnjeg predsjednika Rusije između Jeljcina i Bila Klintona, predsjednika SAD, u tajnom transkriptu od 27. septembra 1994. godine o razgovoru koji su tadašnja dva predsjednika vodila u Bijeloj kući, prenose ''Nezavisne novine".
Jeljcin je predložio mirovnu konferenciju koju bi organizovale SAD, Rusija, Njemačka i Francuska, nakon čega bi bile pozvane zaraćene strane u BiH da uz podršku Srbije i Hrvatske potpišu mir u BiH. Takođe, objavljeno je da je Klinton ovaj prijedlog prihvatio i da se odmah krenulo s realizacijom.
Plan Kontakt grupe je propao jer su ga odbili Karadžić i Ratko Mladić, tadašnji načelnik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, a Jeljcin je, sudeći prema dokumentu koji objavljen, branio Miloševića i vjerovao da je odgovoran Karadžić. Takođe, rekao je da će uticati na Srbe da ne preduzmu radikalnije akcije, kao i da su “Muslimani prvi počeli”.
Sudeći prema deklasifikovanom razgovoru, Klinton je zahvalio Jeljcinu što je preko Miloševića uspio izolovati Karadžića i Mladića nakon što su odbili plan, na šta je Jeljcin sugerisao da su time otklonjene sumnje Helmuta Kola, njemačkog kancelara, da Milošević nije bio iskren u obećanju da će izolovati lidere Republike Srpske, zbog kojih je, kako kaže, htio da ga Njemačka smijeni.
Klinton je, nakon što je konstatovao da su Karadžić, Mladić i Skupština Republike Srpske objavili protivljenje Miloševiću da prihvate plan Kontakt grupe, pitao Jeljcina za procjenu da li će ih Milošević uspjeti ubijediti. Jeljcin je odgovorio da je Milošević pod velikim pritiskom, da je Karadžić “čovjek opasnih namjera”, dok je smatrao "da se na Mladića može uticati – votkom", koju su na razgovore u RS donijeli Andrej Kozirjev, ministar spoljnih poslova Rusije, i general Pavel Gračev, ministar odbrane Rusije i Jeljcinov blizak prijatelj.
"Milošević je pod velikim pritiskom. Treba da ga ohrabrimo kako bi mogao da ojača svoju poziciju u parlamentu u odnosu na one lude radikale. Vjerujem u Miloševića. Mladića smo ubijedili, psihološki je Gračev (Pavel Gračev,) uticao na njega. Imali su dugu noć s puno votke, dobro su razgovarali", rekao je Jeljcin.
Na ovo je Klinton odgovorio da bi on, vjerovatno misleći na Mladića, mogao biti “rješenje za cijelu situaciju”, te da bi se sada moglo razmišljati o olakšavanju sankcija protiv Jugoslavije. Jeljcin je odgovorio da će Milošević da reaguje pozitivno na Klintonove prijedloge.
"Znam da je sve ovo teško za njega. Ali cijeli region kipi od sumnji. Ako ga možemo ubijediti da prizna granice (Hrvatske i BiH), možemo učiniti više po pitanju sankcija. To će izolovati agresore tako što ćemo organizovati sve ostale", rekao je Klinton.
Klinton i Jeljcin su još razgovarali o odgađanju skidanja embarga na oružje Bošnjacima, a Klinton se žalio da su Velika Britanija, Kanada i Francuska i bile protiv izvođenja vazdušnih udara na srpske pozicije pišu "Nezavisne".