Tri nevladine organizacije u Hrvatskoj protestuju zbog odluke o uslovnom puštanju na slobodu bivšeg hrvatskog generala Mirka Norca.
Norac je osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Gospiću i Medačkom džepu.
Udruženja Dokumenta - Centar za suočavanje sa prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, te Građanski odbor za ljudska prava smatraju da se u slučajevima ratnih zločina ne treba primjenjivati klauzula o dvotrećinskom odsluženju kazne.
Udruženja u saopštenju ističu da u obrazloženju presude prvostepenog suda za zločine u Medačkom džepu stoji da je "izostao izraz pijeteta prema poginulima i saosjećanja sa onima koji su u operaciji izgubili bližnje", te napominju da Norac nije izrazio žaljenje zbog likvidacije srpskih civila u Gospiću i propusta nečinjenja u vezi sa ubistvom civila i ratnih zarobljenika u Medačkom džepu.
NVO dodaju da bi Državno tužilaštvo "trebalo da provede istragu o izravnim počiniteljima teških ratnih zločina za koje je Norac osuđen po komandnoj odgovornosti" - prenose hrvatski mediji.
"Neophodno je individualizovati odgovornost za zločine počinjene u području djelovanja specijalne policije, ali i utvrditi stepen komandne odgovornosti u vezi sa tim zločinima", zaključuje se u saopštenju.
Komisija za uslovnu slobodu Ministarstva pravosuđa Hrvatske odlučila je da će bivši hrvatski general Mirko Norac, koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Gospiću i Medačkom džepu, biti pušten iz zatvora 25. novembra.
Norac je u zatvoru od marta 2001. godine i odslužio je dvije trećine kazne. Prvo je osuđen na 12 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih na području Gospića, a zatim za zločine u Medačkome džepu na šest godina. Kada je i druga presuda postala pravosnažna, Vrhovni sud mu je odredio jedinstvenu zatvorsku kaznu od 15 godina.
Suđenje za ratne zločine u Medačkom džepu bilo je prvi slučaj koji je Haški sud prepustio hrvatskom pravosuđu.
(Srna)
