Studija uticaja na životnu sredinu planiranog skladištenja nuklearnog otpada kod Dvora na Uni trebalo bi da bude završena do kraja godine, rekao je direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško Josip Lebegner
"Svjesno smo malo usporili jer je prošle godine međudržavna komisija za Nuklearnu elektranu Krško pomjerila rok za preuzimanje radioaktivnog otpada na 2028. godinu. Tako da smo svjesno usporili kako bismo, između ostalog, odgovorili na sva pitanja koja dobijamo iz BiH", naveo je Lebegner.
On je na okruglom stolu u Zagrebu, u organizaciji opštine Dvor i Srpskog narodnog vijeća, o temi "Izazovi zbrinjavanja radioaktivnog otpada na području opštine Dvor: uloga i prava lokalne zajednice", rekao da očekuje da će studija uticaja početkom iduće godine biti predata naležnom ministarstvu.
"Nakon što studija uticaja na životnu sredinu bude predata i nakon što se pokrene postupak procjene uticaja zahvata na okolinu, te nakon prekograničnih konsultacija, tek onda možemo dobiti dozvolu za izgradnju. Nadam se da bismo krenuli sa gradnjom centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada 2027. godine ili 2026. godine", istakao je Lebegner.
Odgovarajući na pitanje šta očekuje od rezultata istraživanja koja se u vezi sa planiranim skladištem radioaktivnog otpada sprovode u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, Lebegner je rekao da će nakon što bude objavljena studija uticaja na životnu sredinu biti moguće utvrditi da li postoji korelacija između rezultata.
On je dodao da su dijametralno suprotni pravci kojima u vezi sa pitanjem lokacije Čerkezovac ide Hrvatska i BiH.
Lebegner je rekao da je na početku mandata otvoreno komunicirao sa stručnjacima iz BiH, ali da je nakon nekog vremena uvidio da se "izokreću informacije" koje daje, koriste se protiv njega i protiv projekta zbrinjavanja radioaktivnog otpada.
"Najbolji primjer je zahtjev koji sam dobio za dostavljanje zastarjele studije iz 2015. godine koju sam odbio da dam i napisao sam detaljno obrazloženje koje nikad nije izašlo i samo je bilo da Josip Lebegner, direktor Fonda, nije dostavio studiju koja je obrazložila zašto je izabrana lokacija Čerkezovac", naveo je on.
Lebegner je dodao da će ova studija i njeni novelirani zaključci biti uključeni u studiju uticaja na životnu sredinu.
Generalni sekretar SNV Saša Milošević rekao je da se žele ispitati sve okolnosti do kojih može doći u slučaju da na Trgovskoj gori skladišti radioaktivni otpad, da li će se poštovati sve zakonom predviđene procedure i da li će biti uključena lokalna zajednica.
"Da li su ispoštavni svi finansijski uslovi, da li postoje procedure u slučaju da dođe do incidenta, da li će biti odštete lokalnoj zajednici i građanima. Želimo upozoriti da se mora odgovoriti primjereno na strahove ljudi koji tamo žive", rekao je Milošević.
Načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina rekao je da je zbrinjavanje radioaktivnog otpada u nadležnosti države, a da opština trpi štetu jer je 1999. godine donesena politička odluka usvajanjem prostornog plana.
"To je potvrđeno strategijom o zbrinjavanju radioaktivnog otpada iz 2014. godine te nacionalnim planom zbinjavanja radioaktvnog otpada iz 2018. godine. Osim odgovora na stručna pitanja, želimo da podstaknemo državu i institucije da rade svoj posao", rekao je Arbutina.
On je dodao da nije donesen ključni dokument, studija uticaja na životnu sredinu za mikrolokaciju Čerkezovac.
Ekološki aktivista Toni Vidan rekao je da je najupitnije kod lokacije Čerkezovac blizina granice, te da to nije dogovoreno sa BiH.
"BiH ima pravo uložiti neki oblik žalbe ili tužbe, problematizovati ili čak zaustaviti projekat na ovoj lokaciji", kaže on.
Vidan je objasnio da se objekti ove vrste stavljaju ispod nivoa podzemnih voda da u slučaju proboja radioaktivnosti u okolinu to ne bi došlo u vodotoke.
"Ovo je lokacija iznad Une, na brežuljku, što je meni nepoznato tehničko rješenje igdje u Evropi. Osim toga, ne postoji nikakav oblik nezavisnog nadzora koji bi dao vjerodostojnost cijeloj proceduri i umirio lokalnu zajednicu da se postupak vodi na tehnološki prihvatljiv način", upozorio je Vidan.
On smatra da opština Dvor trpi ogromnu štetu kao da je taj objekat već tamo, te da je šokantno što opština Dvor već ne dobija neki vid odštete, ekološke rente ili naknade zato što ljudi žive pod stigmom jer je tamo lokacija za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Vidan smatra da je BiH kolaterarna šteta i u slučaju hrvatskog, ali i slovenačkog skladišta radioaktivnog otpada.
"Slovenačko skladište je na Savi i ako radioaktivnost probije u Savu, šta je 50 kilometara udaljenosti. Jedno skladište ugrožava samo Savu, a drugo, u Hrvatskoj, i Unu i Savu", rekao je on.
Vidan problem vidi i u manjkavosti međunarodnih konvencija, te smatra da BiH ima vremena za reagovanje jer je utisak koji se želi stvoriti kako je sve gotovo fikcija.
Sekretar Udruženja "Grin tim" Novi Grad Mladen Trninić rekao je da je stav građana u slivu rijeke Une poznat i da su odlučni u protivljenju skladištenja otpada iz Krškog na lokaciji Čerkezovac.
"Kao ekološko udruženje, ne možemo podržati bilo koji projekat koji ugrožava životnu sredinu", rekao je on.
Predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine Hrvatske nisu se odazvali pozivu da učestvuju na okruglom stolu.
Na početku trodnevne konferencije o uspostavljanju "Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada" na lokaciji Čerkezovac juče je organizovana posjeta Nuklearnoj elektrani Krško, a za sutra je planirana posjeta lokacije Čerkezovac.
(Srna)
