Uvedene su rigoroznije kontrole u domovima za stare poslije požara u Barajevu.
Epilog pojačanih kontrola poslije požara u domu za stare u Barajevu kada je stradalo u požaru osam ljudi je sedam zatvorenih domova i četvoro uhapšenih. Prema informacijama koje je Beogradska hronika saznala najduže se u državnim domovima čeka na garsonjere, oko godinu i po dana, a za osobe lošijeg zdravstvenog stanja oko osam mjeseci.
Zora Stojanović ima 93 godine. U domu za stara lica je 19 godina. Kaže da je penzija vrijeme za uživanje i da joj najviše prija slobodno vrijeme. Pošto voli da pjeva, po dolasku u dom organizovala je i vodila hor 15 godina. Kaže da je na vrijeme shvatila da u starosti neće moći sama da brine o svemu.
"Ono što je prevagnulo da odem u dom to je prvo ljekarska služba, koja je ovdje obezbjeđena. To znači da ne moram da idem u Dom zdravlja kod ljekara, da čekam na red, pa da uzmem uput, pa da idem kod specijaliste, pa u apoteku, ako mi je loše treba opet da pozovem službu. Ovdje imam sve na jednom mjestu. Obezbjeđenu hranu, sobarice, vešeraj, imamo ogromnu biblioteku koja je svima nama na raspolaganju, imamo klavir, služi onome ko umije da svira", istakla je korisnica doma Zora Stojanović.
U Beogradu postoje četiri državna doma za stara lica u kojima se nalazi 1.100 korisnika. U sklopu doma imaju primarnu zdravstvenu zaštitu, to jest izabranog ljekara i 24-četvoročasovnu kontrolu medicinskog osoblja.
"Pacijenti kojima je neophodna njega i pomoć pri funkcionisanju, elementarnom samozbrinjavanju se smještaju konkretno ovdje kod nas u stacionarnom dijelu objekta, gdje imamo više zaposlenih njegovateljica, više medicinskih sestara, ljekar je tu koji radi prije podne. Zatim i njima se pružaju usluge pakovanja terapije, parenteralne terapije, njege koja ide po protokolu više puta u toku dana", istakla je doktorka Dom za stara lica Voždovac Aleksandra Ristić.
Šta se sve može utvrditi inspekcijskim nadzorom
U Beogradu ima i 160 privatnih domova koji mogu da prime oko 6.700 koristika.
"Mi pružamo neku zdravstvenu njegu, ali njega nije primarna zdravstvena zaštita. Njega je održavanje lične higijene, eventualna nekakva sitna prevencija i davanje određene terapije", istakao je predsjednik udruženja privatnih ustanova socijalne zaštite Radoslav Milovanović.
Ali ako neka ustanova socijalne zaštite želi da ima i zdravstvenu njegu, to je moguće ako u skladu sa zakonom osnuje privatnu ordinaciju, kažu iz Ministarstva zdravlja. Kako saznaje Beogradska hronika, Udruženje privatnih domova za stare uputilo je povodom toga zahtjev Ministarstvu zdravlja.
"Kada registrujemo tu primarnu zdravstvenu zaštitu kroz ordinaciju opšte medicine i zaposlimo ljekara u stalni radni odnosi, obezbjedimo mu svu opremu i naravno tehničara koji ga prati, da se on može tretirati kao izabrani ljekar svakog korisnika koji boravi u domu", kaže Milovanović.
Iz Ministarstva za rad, zapošljavane, boračka i socijalna pitanja, odgovorili su da su inspekcijskim nadzorom od početka godine otkrili najčešće nepravilnosti - odstupanje od utvrđenog smještajnog kapaciteta i broja angažovanog osoblja. Zabilježeni su slučajevi loše higijene prostora i neadekvatne ishrane.
Prema zvaničnim podacima, tokom prošle godine urađeno je 160 inspekcijskih nadzora i oduzeto šest licenci, a od 20. januara ove godine sprovedeno je 18 inspekcijskih nadzora, a sedam domova dobilo je rješenje o zatvaranju.
(RTS/MONDO)
