Protivnici izgradnje prve džamije u Sloveniji najavljuju bitku protiv minareta jer tvrde da bi njegova visina narušila ljepotu panorame Ljubljane
Protivnici izgradnje prve džamije u Sloveniji najavljuju bitku protiv minareta jer tvrde da bi njegova visina (40 m) narušila ljepotu panorame Ljubljane, piše "Politika".
Najljući borac protiv gradnje džamije i minareta je Mihael Jarc, vijećnik u skupštini Ljubljane i predsjednik desno orijentisane "Liste za čistu vodu”.
Jarc traži referendum kojim bi onemogućio da minaret štrči iznad ljubljanskih krovova, a njegova inicijativa je, ako je suditi prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja na tu temu u slovenačkim medijima, pala na plodno tle.
Jarc je ogorčen jer je gradska vlada početkom sedmice usvojila urbanistički plan Ljubljane zajedno sa džamijom, čime je uklonjena posljednja prepreka za gradnju.
To nije ubjedilo Jarca da odustane od miniranja gradnje "vjerskog obilježja koje ne pripada domaćem kulturnom miljeu”.
Zanimljivo je da je džamija na slovenačkom tlu postojala još prije 90 godina na padini planine Mangart.
Podignuta je u doba Austrougarske u čijoj su vojsci bili i muslimani iz Bosne. Mještani su, otkrivamo u istorijskim analima, tu džamiju srušili po okončanju Prvog svjetskog rata.
U Sloveniji je rasprava o gradnji džamija počela prije četiri decenije, a prelomnicu postiže aktuelni gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković koji je pobjedio na izborima zahvaljujući i obećanju da će muslimani konačno dobiti svoje mjesto u slovenačkoj prestonici.
U Sloveniji živi 48.000 muslimana, od toga 20.000 u Ljubljani kojima treba dodati još 20.000 vjernika iz redova ekonomskih migranata iz Bosne.
Analitičari podsjećaju da su prepucavanja o primjerenosti džamije u Sloveniji počela u socijalizmu, daleke 1969. Vlasti su problem godinama odgađale a lokaciju za džamiju pomijerale iz šireg centra ka zabačenom predgrađu.
Dolaskom prvog slovenačkog muftije Osmana Đogića činilo se da je problem riješen, ali tada počinju da pljušte peticije desničarskih "civilnih inicijativa”, pa je vjersku netrpeljivost osudio i komesar za ljudska prava Savjeta Evrope.
Liberalniji dio javnosti ukazuje da muslimani već danas u 15 slovenačkih gradova imaju stjecišta za molitvu, kao i da "minaret visok 40 metara neće narušiti lepotu Ljubljane, jer je od njega za 26 metara zajedno sa krstom viši zvonik (katoličke) crkve Svetog Jakoba na početku Dolenjske ulice”.
Iako protivnici izgradnje džamije ne posustaju u zalaganju protiv "arhitekture koja nije dio domaće kulturne baštine”, muslimanska vjerska zajednica u Sloveniji preko svog portala obavještava vjernike da je "sve spremno za kupovinu parcele veličine 11.364 kvadratnih metara” za koju će platiti drugi dio ugovorene cijene "u visini 4.111.495,20 evra”.
"Politika" saznaje da je novac prikupljan prošle srijede u sarajevskoj "Zetri”, gdje je održana donatorska večera za 500 zvanica sa reis-ul-ulemom Mustafom Cerićem na čelu. Pod Cerićevom "jurisdikcijom” je novi slovenački muftija i dio pastve, dok se ostatak sa smjenjenim muftijom Đogićem bori za autonomiju islamske zajednice u Sloveniji.
(MONDO)