Sudsko vijeće Haškog tribunala koje vodi proces protiv Vojislava Šešelja i sudski sekretar našli se u sporu oko prisluškivanja Šešeljevih razgovora.
Sudsko vijeće Haškog tribunala koje vodi proces protiv Vojislava Šešelja i sudski sekretar našli su se u sporu oko prisluškivanja Šešeljevih razgovora sa pravnim savjetnicima, proizlazi iz objavljenih dokumenata.
Spor je pozvan da riješi predsjednik Tribunala Patrik Robinson.
Vijeće predsjedavajućeg Žana-Kloda Antonetija ocijenilo je - uzimajući u obzir slučajeve pred Evropskim sudom za ljudska prava - da bi produženo prisluškivanje razgovora Šešelja sa pravnim savjetnicima "spriječilo optuženog da se efikasno brani i tako uticalo na njegovo pravo na pravično suđenje".
Većinom glasova predsjedavajućeg Antonetija i sutkinje Flavije Latanci, uz protivljenje sudije Frederika Harhofa, vijeće je stoga pozvalo sekretara Hansa Holthausa da "iz tih zaključaka izvede posljedice", sugerišući mu da ne produžava prisluškivanje u decembru.
Sudije su konstatovale da to pitanje moraju razmotriti po službenoj dužnosti, premda je sam Šešelj u više navrata izjavio da je u stanju da se brani bez obzira na ograničenu komunikaciju sa saradnicima koja mu je nametnuta.
Nasuprot tome, sekretar Holthaus je - ostajući pri stavu da sudsko vijeće, po statutu, nije nadležno za upravljanje pritvorom u Sheveningenu - u ponedjeljak hitno zatražio uputstvo za dalje postupanje od predsjednika Tribunala Patrika Robinsona.
U podnesku, Holthaus podsjeća da je i samo sudsko vijeće, odgovarajući na Šešeljeve primjedbe da mu se ograničava komunikacija, upućivalo optuženog da uloži žalbu predsjedniku Tribunala.
Važenje posljednjeg Holthausovog naloga za prisluškivanje Šešeljevih razgovora sa pravnim savjetnicima prestalo je krajem novembra, ali iz dostupnih dokumenata nije jasno da li je sekretar tu mjeru produžio.
Ograničenje Šešeljeve komunikacije, Holthaus je uveo krajem septembra, uz obrazloženje da je optuženi preko neprisluškivane telefonske linije razgovarao i sa osobama koje nisu njegovi pravni savjetnici, o političkim temama koje nemaju veze sa pripremom njegove odbrane.
Kao dodatni razlog, Holthaus je naveo da "postoje razumne osnove za vjerovanje" da je Šešelj "možda" mogućnost da vodi nenadzirane razgovore, umjesto za pripremu odbrane, koristio "da omogući uticanje na ili zastrašivanje svjedoka".
Od uvođenja nadzora, Šešelj je u sudnici više puta naglasio da je prekinuo svaki kontakt o procesu sa svojim pravnim savjetnicima, te da sa njima razgovara samo o politici ili o ličnim stvarima.
Šešelj je podvukao i da nikada neće o svojoj odbrani razgovarati preko prisluškivane telefonske linije, niti preko telefaksa primati materijale za odbranu, ako ih prije nego što mu ih uruče pregledaju vlasti u pritvoru.
Optuženi je tvrdio i da su mu zbog toga znatno smanjene mogućnosti da se efikasno brani.
Lider Srpske radikalne stranke optužen je za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93.
(Beta/MONDO)