Kćerka nestalog civila Đure Petkovića Svjetlana Petković je dodatno objasnila nesporazum oko datuma prijave nestanka oca Crvenom krstu u Osijeku.
U nastavku suđenja Branimiru Glavašu i šestorici saoptuženih za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku 1991. godine nastavljeno je saslušanje novih svjedoka.
Iskaze su dali Svjetlana Petković, ćerka nestalog civila Đure Petkovića i zamjenik sekretara za narodnu odbranu Mladen Pavlovski.
Kćerka nestalog civila Đure Petkovića Svjetlana Petković je dodatno objasnila nesporazum oko datuma prijave nestanka oca Crvenom krstu u Osijeku.
Svjetlana Petković nestanak svog oca prijavila je početkom 1992. godine Crvenom krstu, ali joj je bilo čudno što njena prijava nigde nije službano upisana, a nije dobila ni potvrdu o prijavi, osim usmenog odgovora da je prijava primljena. Nakon što je otišla da traži potvrdu o toj prijavi službenica joj je rekla da joj potvrdu može izdati za 1994. godinu. Kad je Petkovićevoj pokazan formular na kom je pisalo da joj je otac odveden 7. septembra 1991.godine ona je izjavila da nikad nije rekla datum nestanka svog oca jer joj to nije poznato
Ona je potvrdila da je nestanak prijavila početkom 1992. godine, ali kad je otišla po potvrdu o toj prijavi, službenica Crvenog krsta joj je rekla da joj potvrdu može izdati samo za 1994. godinu.
Kad je svjedokinji na raspravi pokazan obrazac Crvenog krsta u kojem je zableženo da joj je otac odveden 7. septembra 1991. godine, ona je odgovorila da nikada nije precizirala tačan datum nestanka svog oca jer joj to nije bilo poznato.
Drugi svjedok, bivši zamjenik sekretara za narodnu obranu Mladen Pavlovski izjavio je da Sekretarijat za narodnu obranu Osijeka nije bio u komandnom lancu i da nije zapovijedao jedinicama, te da prvooptuženi Glavaš nikada u njegovom prisustvu nije naredio hapšenje, zlostavljanje i likvidaciju civila.
Rekao je i da je Glavaš ušao u komandni lanac 7. decembra 1991. godine, kada je postao komandant obrane Osijeka, a dodao je i da je Zaštitna prištapska četa Sekretarijata za narodnu obranu mobilisana 20. juna 1991, na temelju naređenja Izvršnog vijeća Opštine Osijek.
Ta četa, rekao je svjedok, bila je namenjena za zaštitu opštinskih organa uprave, a njen prvi komandant bio je Nikola Jaman.
Tužilaštvo je uložilo prigovor na izjavu svjedoka da je četom komandovao Nikola Jaman, tvrdeći da je četom sve vrijeme komendovao Glavaš, kako je navedeno u optužnici. Svjedok je odgovorio da su Glavaš i Tomislav Merčep bili prilično medijski eksponirani pa se stekao utisak da su komandovali jedinicama, što po svojoj funkciji nisu mogli.
Od novembra 2008.godine u zagrebačkom sudu vodi se ponovljeno suđenje za ratne zločine u Osijeku 1991. godine u kome su optuženi Branimir Glavaš, Ivica Krnjak, Gordana Getoš Magdić, Dino Kontić, Tihomir Valentić i Zdravko Dragić. Krnjak je komandovao jedinicicom čiji su pripadnici optuženi za likvidacije najmanje deset civila na obali Drave tokom 1991. i 1992. godine.
Uz ubistva na obali Drave nakon čega su leševi bacani u rijeku, Glavaš je kao naredbodavac optužen i za zatvaranja i mučenja petoro i ubistvo dvojice civila u dvorištu sekretarijata.
(agencije/MONDO)