Hag: "HV nije trebalo da gađa Knin!"

Hrvatska vojska (HV) mogla je u avgustu 1995. osvojiti Knin i bez paljbe po gradu uoči Oluje i tako izbjeći kolateralnu štetu među civilnim stanovništvom i infrastrukturi, izjavio je svjedok na suđenju trojici hrvatskih generala - Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku koji se terete za ratne zločine u Oluji i nakon nje.

Svjedok optužbe, artiljerijski vještak i potpukovnik u holandskoj armiji Heri Konings u nastavku višednevnog svjedočenja o artiljerijskoj taktici HV 4. avgusta 1995. negirao je njenu svrsishodnost u vojnom smislu, ocijenivši da vrsta korištenih artiljerijskih oruđa i rizik od stradanja civila nisu bili srazmjerni vrijednosti vojnih ciljeva u Kninu.

Uz izuzetak dva ili tri vojna cilja, gađanje Knina nije imalo nikakvu vojnu vrijednost, izjavio je Konings pred Haškim tribunalom, ističući da su se isti efekti mogli postići ulaskom u grad s obzirom da tamo praktički nije bilo nikakve odbrane.

On je rekao i da u prilog tvrdnjama o vojnoj nadmoći HV govori i podatak da je Četvrta gardijska brigada, koja je zauzela Knin, imala 1.900 vojnika, a Srpska vojska Krajine (SVK) manje od 400 pripadnika koji su trebalo da brane grad.

On je ocijenio da bi u slučaju uličnih borbi po gradu krajinski Srbi imali prednost, dodavši da napadač, u ovom slučaju HV uvek mora preuzeti rizik kako bi se izbjegle civilne žrtve.

Gađanje Knina dalo je izvjesnu prednost HV u odnosu na SVK, rekao je Konings i dodao da ono nije izbacilo iz težišta glavninu srpskih snaga, već da je to učinila Oluja koja je u vojnom dijelu bila uspješna akcija HV.

Prekomjerno i neselektivno gadjanja Knina i drugih gradova u Krajini jedna je od tačaka optužnice za trojicu hrvatskih generala. Zbog toga je Hag od Hrvatske tražio dokumente o artiljerijskim dejstvima koje nije dobio uz obrazloženje da ih nema, s tim da su hrvatske vlasti pokrenule krivično gonjenje tri lica osumnjičena za skrivanje i uklanjanje dokumenata vezanih za Oluju. (Beta)