Posljedice NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine osjećaće se još dugo vremena, izjavio je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov.
"Naš odnos prema tim događajima nije se izmijenio", rekao je Lavrov povodom desetogodišnjice bombardovanja, dodajući da su te aktivnosti "bile izvan međunarodno-pravnog terena" i da su se sprovodile uz kršenje Povelje UN.
Lavrov je kazao da to nije doprinijelo stabilnosti u Evropi, "da ne govorimo o mnogobrojnim patnjama koje su donijele srpskom narodu", prenio je Itar-Tas.
Prema njegovim riječima, ogromna većina Srba koji su živjeli na Kosovu ne mogu tamo da se vrate, a oni koji su sve vrijeme ostajali tamo "počinju da razmišljaju o tome da napuste region".
"Kao konačan rezultat dobili smo dopunsku iritaciju na Balkanu", istakao je Lavrov.
"Posljedice akcija, koje su se nastavile preko jednostranog priznanja nezavisnosti Kosova, protivnog Rezoluciji SB UN, osjećaćemo još dugo vremena", rekao je ruski ministar.
Povodom godišnjice bombardovanja SR Jugoslavije oglasio se i bivši ruski premijer Jevgenij Primakov.
On je izjavio da je bombardovanje bilo moguće i potrebno spriječiti, a Rusija je činila sve što je moguće da se takav razvoj događaja spreči, izjavio je Primakov koji je sada predsednik Privredne komore Rusije, a koji je 1998. i 1999. godine bio ruski premijer.
Primakov - koji će ostati poznat i po tome što je uoči početka bombardovanja, na 2,5 sata od američke teritorije, vratio za Moskvu avion kojim je leteo u posetu SAD, rekao je da to "nije nikakvo herojstvo", već normalno ponašanje čovjeka koji se ponosi svojom zemljom i kojem nije potrebno da "podstiče agresiju svojom posjetom".
Primakov je u intervjuu povodom 10. godišnjice NATO bombardovanja za ruski TV kanal "Vesti" rekao da je američkom potpredsedniku Albertu Goru, sa kojim je trebalo da se sastane, rekao da će to biti istorijska greška, da će SAD "veoma žaliti zbog toga" i da se ne može postupati mimo UN.
Gor je, prema svjedočenju Primakova, rekao da je ta mera iznuđena a da je poslednja šansa da se tadašnji američki posrednik Ričard Holbruk dogovori sa predsjednikom SRJ Slobodanom Miloševićem o mogućnosti izbjegavanja upotrebe sile.
U avionu sa njim su, kako je rekao, tada bili i brojni biznismeni (među kojima je bili čelnici naftnih kompanija Vagit Alekperov i Mihail Hodorkovski) i gubernatori.
"Saopštio sam im svoju odluku a oni su se saglasili", rekao je Primakov, dodajući da je tadašnji ruski predsjednik Boris Jeljcin u telefonskom razgovoru sa njim pitao da li imaju dovoljno goriva da se vrate u Moskvu.
Tadašnji premijer Rusije je podsetio da je 16. marta 1999. godine razgovarao sa šefom italijanske diplomatije Lambertom Dinijem, sa kojim je bio u prijateljskim odnosima, koji mu je rekao da "SAD žele da kazne Jugoslaviju" i da treba obavezno težiti da se "Jugoslavija saglasi sa političkim rješenjem koje se tada razmatralo".
Primakov je rekao da je tada bio spreman da odleti kod Miloševića, ali da ga je on obavestio da je skupština SRJ donijela negativnu odluku o rješenjima iz Rambujea.
Kada je bombardovanje bilo u toku, Primakova je, prema njegovom svjedočenju, pozvao predsjednik Francuske Žak Širak i tražio od njega da vidi da li je Milošević spreman da učini "makar neki korak u susret" radi prekida bombardovanja.
Širak je potvrdno odgovorio na pitanje Primakova da li bi bilo dovoljno stvaranje Kontakt-grupe, nakon čega je Primakov odletio u Beograd sa ministrom odbrane, šefom diploamtije i načelnicima Spoljne obavještajne službe i Glavne obaveštajne uprave Generalštaba ruske vojske.
(Tanjug/MONDO)