Hrvatska: Prijave za zločine iz drugog svjetskog rata

Ali, pošto je većina osumnjičenih umrla ili je nedostupna, postupci su odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju, saopštio je zvaničnik hrvatskog pravosuđa.

Većina krivičnih prijava podignuta je protiv nepoznatih počinilaca, dve se odnose na zločine koje su počinili ustaše (Milivoj Ašner i Ivo Rojnica), a ostale na zločine partizana, rekao je Antun Kvakan, zamjenik glavnog državnog tužioca zadužen za koordinaciju rada tužilaštava na predmetima vezanih za ratne zločine, prenela je agencija Hina.

On je istakao da je tužilaštvo radilo na utvrđivanju odgovornosti za ratne zločine bez obzira na ideologiju ili nacionalnu pripadnost osumnjičenih.

Dubrovačko tužilaštvo radilo je na prijavi protiv bivšega ustaškog zapovjednika Ive Rojnice, osumnjičenog za progon Srba, Jevreja i Roma na dubrovačkom području u Drugom svetskom ratu, koji je u januaru 2007. u 93. godini umro u Buenos Ajresu.

Pored Rojnice, dubrovačko tužilaštvo radilo je na dvema prijavama vezanim za partizanske zločine - streljanje nekoliko desetina dubrovačkih civila optuženih za saradnju s okupatorom i pogubljenih na ostrvima Daksi i na Mljetu.

Ali, prema Kvakanovim rečima, protiv prijavljenih osoba, čija imena nije želio da otkrije, nije bilo dokaza pa su prijave odbijene.

Kvakan je podsjetio da je tužilaštvo radilo i na slučaju Milivoja Ašnera, nekadašnjeg načelnika ustaške policije u Slavonskoj Požegi, koji se prošle godine na popisu Centra Simona Vizentala našao na četvrtom mestu među deset najtraženijih zločinaca iz
Drugoga svjetskog rata.

Njega Austrija već četiri godine ne želi da izruči Hrvatskoj, gdje je optužen za ratne zločine zbog slanja Srba, Jevreja i Roma u logore.

Bivši partizanski major Simo Dubajić, protiv koga je juče zatražena istraga zbog sumnje da je organizovao i naredio masovno ubistvo najmanje 13.000 ratnih zarobljenika na Kočevskom rogu u Sloveniji u proljeće 1945. godine, jedini je živi osumnjičeni iz krivične prijave podnijete zagrebačkom Županijskom državnom tužilaštvu zbog zločina kod Kočevja i na Blajburgu.

Uz njega su još bili prijavljeni Dušan Ostojić, Jovo Kokot, Milan Basta i Ivan Bokež, ali svi su u međuvremenu umrli, a za osobu prijavljenu po imenu Nikola Maršić nije utvrđeno da uopšte postoji.

Drugu prijavu koju je primilo zagrebačko tužilaštvo podnijela je 1998. organizacija "Hrvatski domobran" protiv Rade Bulata, Marka Belinića, Lutve Ahmetovića i Milke Kufrin.

Oni se terete za ratni zločin počinjen nad ratnim zarobljenicima nakon bitke za Krašić u januaru 1943, kada je, prema prijavi, pogubljeno najmanje 218 zarobljenih domobrana i ustaša.

Oni su u Sošicama i Samoboru osuđeni na smrtne kazne i tužilaštvo je u arhivama tražilo te presude, ali u međuvremenu su umrli svi prijavljeni, osim Rade Bulata. U njegovom je slučaju, kako se doznaje od Kvakana, policijsko-tužilačka istraga pri kraju.

Karlovačko tužilastvo je primilo dvije prijave - protiv Petra Zinaića i Josipa Boljkovca.

Zinaića je pre dve godine karlovačka policija prijavila zbog sumnje da je kao šef Rejonsko-obavještajnog centra (ROC) i opunomoćenik povjereništva Odseka za zaštitu naroda (OZNA) za područje slunjske i plaške opštine odgovoran za ubistvo 141 civila krajem Drugoga
svetskog rata.

No, Zinaić je prošle godine u 90. godini umro u Beogradu, u koji je izbjegao prije akcije Oluja, pa je prijava odbijena.

Prema Kvakanovim riječima, policija dovršava svoj dio posla vezan za prijavu protiv Boljkovca, koji je krajem Drugoga svjetskog rata radio u Ozni u Karlovačkom Kotaru.

Boljkovac tvrdi da je bio zadužen za civilna pitanja i odbija bilo kakvu odgovornost za ubistva civila na karlovačkom području, pogotovo bilo kakva ovlašćenja u logoru Dubovcu, odakle su žrtve završile u jamama u šumi Kozjači.

Prijavu za ratni zločin primilo je i Županijsko državno tužilaštvo u Puli. Savez antifašističkih boraca Hrvatske prijavio je nepoznatog počinitelja zbog deportacija i ubistva civila na
motovunskom području 1943, ali istraga zasad nije dala nikakvih konkretne rezultate, rekao je Kvakan.
 (Beta)