Novosadski "Dnevnik" navodi da će Srbija dobiti kandidatski status tek kada vlasti te zemlje uhapse Ratka Mladića
Srbije ni zapadnog Balkana nema među najvažnijim prioritetima budućeg švedskog predsjedništva Evropskom unijom, koje počinje 1. jula, saznaje Dnevnik u izvorima bliskim zvaničnom Stokholmu.
I pored toga što spada u red najvatrenijih zagovornika proširenja EU, Švedska je svesna da tokom svog polugodišnjeg predsedavanja neće moći puno toga da uradi za Balkan zbog čvrstog stava Nemačke.
Berlin, naime, smatra da dok ne prođe Lisabonski sporazum nema napredovanja u evropskim integracijama.
Po idealnom scenariju tokom švedskog predsjedništva bi Srbija, Crna Gora i možda Albanija mogle da dobiju otvaranje procedure za dobijanje statusa kandidata, ali dovoljno veliki uspjeh bi bio da švedsko predsedništvo pripomogne da odluka o viznoj liberalizaciji bude donijeta ove godine.
"Švedska će vrlo rado prihvatiti aplikaciju Srbije za članstvo, ali bi Beograd morao dobro da razmisli u kojem momentu podnosi zahtjev. Ako Ratko Mladić bude uhapšen, Stokholm će raditi na tome da se otvori proceduru za davanje kandidatskog statusa", rekao je izvor novosadskog lista.
"Pošto to ima svoje preduslove, imajući u vidu poziciju pojedinih članica EU, smatramo da nikome, a najmanje Srbiji i zapadnobalkanskim državama, ne bi bilo od koristi da ih stavimo među ključne prioritete i samo iritiramo nekoliko vrlo važnih članica EU", objasnio je taj izvor Dnevnika.
Stokholm, dakle, ne želi da ponavlja greške Praga, koji je na velika zvona najavio zapadni Balkan kao svoj prioritet, a kako je vrijeme prolazilo, Česi ne samo da su odustajali od svojih zacrtanih ciljeva, nego nisu uspjeli za tri mjeseca, barem jednom, da stave formalno zapadni Balkan na agendu EU.
Imajući iskustvo Češke pred očima i ponašanje Francuske tokom njenog predsedavanja u 2008. godini, Šveđani su se odlučili za srednju liniju: neće ignorisati region kao Francuzi, ali neće ni mahati Zapadnim Balkanom kao prioritetom svog predsedništva.
(FoNet)
