Zemlje koje su već priznale Kosovo neće promijeniti svoju odluku, bez obzira na mišljenje Međunarodnog suda pravde.
Ovo je ocijenila programska direktorka u Međunarodnoj kriznoj grupi Sabin Frejzer .
"I ako mišljenje Suda bude u korist Beograda teško da će te zemlje preinačiti odluku i reći "mi smo pogriješili, povlačimo priznanje."
To se neće desiti. Za većinu zemalja EU, SAD, Kanadu i sve druge koje su priznale Kosovo to je završena stvar i ništa se neće desiti, bez ozbira na odluku Suda", rekla je Sabin Frejzer u intervjuu za SEETV iz Brisela.
Frejzerova smatra da eventualno mišljenje Suda u korist Beograda ne bi promenilo ništa ni kada su u pitanju granice.
"Ako Sud podrži stav Beograda, Srbija će reći da ne priznaje Kosovo i da iza toga stoji odluka Međunarodnog suda pravde, više neće biti raspoloženja da se razgovora o granicama, o podjeli, a Beograd će ostati na svom stavu da je Kosovo sastavni dio Srbije", kazala je.
Sa druge strane, dodala je, ako Sud ocijeni da je proglašenje nezavisnosti Kosova bilo legalno, Srbija će svakako biti u težem položaju, jer će uslijediti nova priznanja.
"Sada je proces priznavanja Kosova suštinski usporen. Većina zemalja, čini se, čeka na odluku Suda. Ako ona bude u korist Kosova uslijediće novi talas priznavanja", rekla je Frejzerova.
Frejzerova je navela da je prerano za prognoze da li će mišljenje Međunarodnog suda pravde biti u korist Beograda ili Prištine, dodajući da vjeruje da će to mišljenje biti "na izvjestan način pomiješano".
Istovremeno je, međutim, naglasila da ma kakav bio, stav Međunarodnog suda pravde o Kosovu neće moći da se primjenjuje na druge slučajeve, pa tako ni na Republiku Srpsku ili druge entitete koji bi da proglase secesiju.
"Kosovo je jedinstven slučaj, veoma različit od Republike Srpske... Čak i ako mišljenje Suda podrži Kosovo, to nikako neće biti 'zeleno svjetlo' za Republiku Srpsku da proglasi nezavisnost", rekla je.
Na pitanje kakav je napredak ostvaren na Kosovu od proglašenja nezavisnsoti Fejzerova je rekla da bi Priština trebalo više da podrži manjinske zajednice i da ih ohrabri da se osjećaju kao punopravni građani Kosova.
Ukazala je na važnost izgradnje institucija, a posebno na decentralizaciju koja bi, kako je rekla, kosovskim Srbima omogućila da donose važne odluke o sopstvenom životu na opštinskom nivou.
(Beta)
