U kompleksu Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac u Hrvatskoj je održana komemoracija povodom 64. godišnjice proboja logoraša
Komemoraciji kod spomenika "Cvijet", koja je održana pod poroviteljstvom hrvatske Vlade, prisustvovao je predsjednik Hrvatske Stjepana Mesića, potpredsjednica Vlade Jadranke Kosor i potpredsjednica Hrvatskog sabora Željke Antunović.
Obraćajući se prisutnima, Mesić je rekao da neće dozvoliti poricanje ustaških zločina, kao ni politizovanje stradanja u Jasenovcu izjednačavanjem ustaškim zločina sa zločinima iz proteklog rata.
Mesić je osudio svaki zločin koji je igdje ikada učinjen u hrvatsko ime.
"Mi smo suočeni s posljedicama gotovo dvije decenije pogrešne interpretacije istorije u školama, koketiranja s ustaštvom, umjesto da se kaže na našu sramotu da su provodioci ustaške ideologije bili Hrvati jer je to za svakog poštenog Hrvata sramota", rekao je Mesić.
On je naveo da je ustaški režim bio zločinački u svojoj srži - u svojoj ideji i njenom ostvarenju.
Kod spomenika Kameni cvijet položeni su vijenci, služena je molitva i održan minut ćutanja u znak sjećanja na sve nevino stradale u tom logoru, a okupljenima su se obratili predstavnik zarobljenika jesenovačkog logora Ankica Štefanac, predstavnici hrvatske Vlade, Hrvatskog sabora i Savjeta Spomen područja Jasenovac.
Na komemoraciji je rečeno da je Nezavisna država Hrvatska imala 82 logora tokom režima ustaškog poglavnika Ante Pavelića, te više od šest hiljada stratišta svih koji svojom nacionalnošću, ali i ideološkim pogledima nisu odgovarali ustaškoj državi.
Istaknuto je da su posebno krvoločna bila stratišta u Tenji, Danici i Kerestincu, što mora biti upozorenje sadašnjim i budućim generacijama u Hrvatskoj, a posebno onima koji rado nose ustaška obilježja, da je Jasenovac strašna stvarnost, a ne mit.
Tokom komemoracije, prisutni su se podsjetili na brojne likvidacije i način na koji su ustaše sakrivale svoj zločin, zbog čega je krematorijum u Jasenovcu stalno radio. U početku njegovog rada, ustaše su pokušavali u vatru bacati žive logoraše, da bi poslije pristupili likvidacijama na obalama Save.
Koncentracioni logor Jasenovac, najveća "fabrika smrti" na Balkanu, otvoren je nedugo nakon uspostavljanja NDH, sredinom 1941. godine, a prestao je da postoji tek završetkom Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Jasenovački logor smatra se najvećim koncentracionim logorom za istrijebljenje ljudi na teritoriji nekadašnje NDH. Činio ga je kompleks od nekoliko podlogora duž rijeke Save, na plavnoj ravnici Lonjskog polja. Donja Gradina je bila najveće stratište i jedino područje jasenovačkog sistema logora smrti koje je do sada istraženo.
Prema zvaničnim podacima vlasti bivše SFRJ, u jasenovačkom logoru smrti na svirep način je ubijeno oko 500 000 Srba, 40 000 Roma, 33 000 Jevreja, više od 20 000 djece i 120 000 antifašista, pripadnika drugih naroda i narodnosti, dok je u Hrvatskoj opšteprihvaćen podatak o 75 000 ubijenih.
(Srna)
