Tribunal je pravosnažno osudio oficira bivše JNA Veselina Šljivančanina na 17 godina zatvora. Istovremeno, Mrkšiću je potvrđena kazna od 20 godina.
Time je sud pooštrio prvostepenu kaznu Šljivančaninu kojom je za pomaganje zločina nad hrvatskim zarobljenicima u Vukovaru 1991. bio osuđen na zatvorsku kaznu od pet godina.
Žalbeno vijeće Tribunala je, usvojivši žalbu Tužilaštva, Šljivančanina (55) proglasilo krivim za pomaganje i podržavanje ubistva 194 hrvatska zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara, 20. i 21. novembra 1991, preinačivši nalaz iz prvostepene presude.
Prvostepenom presudom, Šljivančanin je bio oslobođen po toj tački optužnice, a osuđen za pomaganje i podržavanje mučenja i okrutnog postupanja prema tim zarobljenicima.
Istovremeno, žalbeno vijeće Tribunala potvrdilo je prvostepenu kaznu od 20 godina zatvora prvooptuženom Miletu Mrkšiću (61) za pomaganje i podržavanje ubistva, mučenja i okrutnog postupanja prema zarobljenicima.
Novak Lukić, advokat Veselina Šljivančanina, izjavio je kako smatra da je presuda Žalbenog vijeća Haškog tribunala, kojom je njegovom branjeniku kazna povećana sa pet na 17 godina zatvora, šokantna i donesena bez poštovanja osnovnih pravnih principa i radi uspostavljanja novih međunarodnih standarda.
"Tribunal je ovom presudom želio da uspostavi novi pravni standard, jer je prvi put u istoriji Tribunala utvrđivao odgovornost pomaganjem nečinjenjem i iskoristio gospodina Šljivančanina kao sredstvo za taj novi standard. Na osnovu toga izrekao vrlo visoku kaznu, koja nema apsolutno nikakvo pokriće u dokazima iznesenim u prvostepenom postupku", izjavio je Lukić za Radio-televiziju Srbije.
Miroslav Vasić, advokat Mileta Mrkšića, izjavio da je njegov branjenik osuđen na 20 godina za nešto za šta nije odgovoran.
"Mi smo se manje žalili na kaznu i tvrdili da ne može da bude osuđen za izdavanje naređenja o povlačenju vojne policije, jer za to nije izveden nijedan dokaz. Ja sam nezadovoljan jer je osuđen za nešto što nije dokazano", rekao je Vasić.
Vasić smatra da su krivice Mrkšića i Veselina Šljivančanina zasnovane na činjeničnom stanju koje nije potkrepljeno nijednim izvedenim dokazom, jer nijedan saslušani svjedok nije rekao ni da je Mrkšić izdao naređenje niti da ga je Šljivančanin prenio pripadnicima JNA.
I Mrkšić i Šljivančanin osuđeni su za kršenje zakona i običaja ratovanja, a oslobođeni krivice po ostalim tačkama optužnice koji su im na teret stavljale progon na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, istrebljenje i ubistva kao zločine protiv čovječnosti.
U kritično vrijeme, pukovnik Mrkšić je bio komandant Prve gardijske brigade JNA, odnosno Operativne grupe Jug na vukovarskom ratištu, a major Šljivančanin brigadni oficir za bezbjednost.
Tokom rasprave o žalbama, krajem januara ove godine, branioci su tražili da Mrkšić i Šljivančanin budu oslobođeni, a tužioci da im kazne budu pooštrene. Za Šljivančanina, zastupnici optužbe su zatražili kaznu od 30 godina zatvora.
U pritvoru Tribunala, Šljivančanin, koji je uhapšen u junu 2003. odslužio je, tokom pretprocesnog postupka i suđenja, 90 odsto prvostepene kazne od pet godina zatvora. Na privremenu slobodu, sa koje se vratio u ponedeljak, pušten je u decembru 2007.
Mrkšić je u sudskom pritvoru od maja 2002. kada se dobrovoljno predao.
Prvostepeno suđenje vukovarskoj trojki je pred Tribunalom počelo 11. oktobra 2005., a završne riječi odbrane i optužbe održane su od 15. do 17. marta 2007.
(MONDO/Agencije)
