Na Blajburškom polju u Austriji je obilježena 64. godišnjica blajburške tragedije i održana komemoracija blajburškim žrtvama i žrtvama Križnog puta.
I iako su govornici isticali da se osim blajburškim žrtvama istovremeno klanjaju i žrtvama u Jasenovcu ustaška ikonografija nije izostala, a primjećene su i grupe mladih ljudi obučenih u crne uniforme sa crnim kapama.
Intervenisala je i austrijska policija, zbog grupe mladića u crnim uniformama, koji su pjevanjem pjesama i vikom ometali komemoraciju.
"Nažalost, na Blajburgu se pojavljuju znakovi koji simbolizuju nacističko vrijeme u Hrvatskoj. U ovom trenutku to je stvar austrijske policije. Kod njih je isto tako zabranjeno isticanje takvih znakova", izjavio je hrvatski ministar unutrašnjih poslova Tomislav Karamarko.
U ime Hrvatskog Sabora govorio je poslanik HDZ-a Andrija Hebrang, koji je rekao da je riječ o zločinu koji se dogodio nakon Drugog svjetskog rata, a da su ubijani civili, vojnici bez oružja, žene, djeca i starci.
Komemoraciji je prisustvovalo 10.000 ljudi, među kojima i preživeli učesnici Križnog puta.
Održana je pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, a organizovali su je udruženje "Počasni blajburški vod" i Kancelarija inostrane pastve Hrvatske biskupske konferencije.
Izaslanik predsjednika Sabora, poslanik Andrija Hebrang okupljenima je rekao da se zločin Križnog puta dogodio nakon Drugog svjetskog rata, nad civilima, vojnicima bez oružja, ženama, djecom, starcima i sveštenicima i da su oni ubijeni nakon zvaničnog kraja rata "bez suda i pravde".
"Danas se klanjamo svima koji su ovdje ubijeni, ali klanjamo se i onima koji su ubijeni u Jasenovcu. Jasenovačke žrtve su žrtve nacizma koje su takođe ubijene bez suda", podsjetio je Hebrang.
Žrtvama i Blajburga i Jasenovca je zajedničko što su mislili drugačije od režima i ubijeni su zbog političkih uvjerenja, ili nacije, bez suda i bez prilike za istinu, rekao je Hebrang.
Podsjetio je da se prije osamostaljenja Hrvatske "sa strahom i boli šaptalo o blajburškim žrtvama", da se jasno kaže da su te zločine počinili "komunisti i njihovi krvnici na čelu s Josipom Brozom Titom".
Upozorio je i da kako ima "onih u državnom vrhu koji smatraju da se zagovara nacizam ako se govori o blajburškim žrtvama" i ocijenio da se "osudom komunističkih zločina ne širi fašizam, već se osuđuju dva najveća zla u istoriji - komunizam i nacizam".
Učesnicima komemoracije obratili su se i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Filipović, imam iz Gunje, predstavnik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Idriz ef. Bešić i predsjednik Počasnog blajburškog voda Ivan Pomer.
Mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić je upozorio da se "u evropskoj zajednici nikada više ne smiju dogoditi zločini poput blajburškog, zlodjela nacizma i fašizma protiv čovječanstva, niti zlodjela antifašizma i komunizma protiv ljudskog dostojanstva, ljudskih prava i narodnih sloboda".
Komemoracijom se odaje počast pripadnicima ustaške i domobranske vojske iz Drugog svjetskog rata koji su nakon vojnog poraza, u strahu od osvete pobjedničke partizanske vojske, pobjegli u Austriju i na Blajburškom polju se predali savezničkoj vojsci.
Međutim, saveznički vojni vrh je zarobljene vojnike, među kojima je bio i veliki broj civila protivnika Titovog režima, ipak predao partizanima, koji su zarobljenike natjerali da se vrate u Jugoslaviju, tamo ih likvidirali bez sudskog procesa i pokopali u masovne grobnice širom bivše države od kojih je većina i danas nepoznata.
Tačan broj pogubljenih pripadnika poražene vojske i civila ni danas nije poznat, a te brojke još uvijek izazivaju sukobe među istoričarima, ali i brojne kontroverze u javnosti.
(Beta/MONDO/Foto:Jutarnji list)