Dnevni listovi u Srbiji iznose različite procjene o tome da li će Srbija do kraja godine stići do bijele šengenske liste.
Pozivajući se na izvore u Evropskoj komisiji, ali i na navode njenog izvještaja, listovi idu od procjena da je ukidanje viza veoma blizu, do onih prema kojima je "bijeli šengen" još "pusti san".
Izvještaj Evropske komisije o ispunjavanju uslova iz "mape puta" za viznu liberalizaciju je, generalno gledano, vrlo pozitivan, ali će Srbija morati da napravi još nekoliko koraka u sledećih nekoliko nedjelja ako želi da u julu ili septembru EK predloži Savjetu EU da stavi našu zemlju na pozitivnu šengensku listu, objavio je novosadski "Dnevnik", pozivajući se na izvještaj EK u koji je imao uvid.
Dnevnik "Politka", međutim, navodi da u izvještaju Evropske komisije piše da je samo Makedonija ispunila sve uslove za "bijeli šengen" i da postoje "izvjesne teškoće" koje koče građane Srbije do bezviznog režima putovanja u EU.
U izvještaju EK, podijeljenom državama članicama Unije u utorak, navodi se da je Srbija ispunila većinu uslova, ali ne i sve, prenosi "Dnevnik".
Kako prenosi list, Srbija je, generalno gledano, za viznu liberalizaciju spremna samo u oblasti sigurnosti dokumenata, dok u preostala tri bloka - ilegalna imigracija i readmisija, javni red i bezbjednost, te spoljni odnosi i fundamentalna prava - Beograd mora da učini dodatne napore.
"Dnevnik" navodi da Komisija nije iznijela mišljenje da li, i kada, Srbija, ali i druge zemlje Zapadnog Balkana, treba da budu stavljene na pozitivnu šengensku listu, već je taksativno nabrajala šta je dobro urađeno i gdje je potrebno popraviti stanje.
Čitajući detaljno izvještaje o svakom bloku na više od 150 strana, zaključuje se da su ključni problemi za dolazak Srbije na pozitivnu šengensku listu sledeći: izdavanje pasoša na osnovu registara opština s Kosova, koji za EK nisu više vjerodostojni; manjkavosti u proceduri utvrđivanja identiteta za izdavanje pasoša; kontrola granice s Kosovom; tehnička oprema na graničnim prelazima, kao i raširena korupcija.
Kada je riječ o sigurnosti dokumenata, EK u izvještaju navodi da je Srbija napravila vrlo dobar napredak u ispunjavanju uslova u ovoj oblasti. Navodi se podatak da je do 30. aprila izdato 504.225 biometrijskih pasoša i 527.362 lične karte, a da su bezbjednosne mjere u biometrijskim dokumentima (slike i otisci prstiju) na liniji sa standardima EU.
Komisija, navodi "Dnevnik", smatra da je izrada i distribucija pasoša sigurna i efikasna. U izvještaju se pozdravljaju akcije preduzete u borbi protiv korupcije u državnoj upravi i uvođenje disciplinskih sankcija za korupciju vezanu za falsifikovanje pasoša.
Dodatno angažovanje potrebno je posebno u suzbijanju korupcije među osobljem koje je angažovano na izdavanju ili proizvodnji novih pasoša. Navedeno je, takođe, da su dodatne provjere neophodne su kod izdavanja izvoda iz matične knjige rođenih za one čije je prebivalište na Kosovu i kod valjanosti i sigurnosti procedura od izdavanja krštenice do dobijanja biometrijskog pasoša.
Kada je u pitanju ilegalna migracija i readmisija Srbija je, ističe se u izvještaju, napravila značajan napredak na polju kontrole granica i politike azila i migracija, i to je najmanje dobra ocjena u izvještaju za Srbiju.
Organizacija granične policije, navodi se u izvještaju, na liniji je sa standardima EU. Ipak, potrebno je da se brojno pojača sastav granične policije i da se on još bolje utrenira. To je prioritet, podvlači se u izvještaju.
Saradnja srpskih vlasti s Euleksom/Kosovskom policijom na graničnoj liniji s Kosovom trebalo bi da se značajno poboljša. Granicu s Kosovom, konstatuje se u izvještaju, ne kontroliše granična, već regularna policija, i saradnja na kontroli granične linije nije razvijena a kontrolni punktovi su malobrojni, posebno na sjeveru Kosova.
Po pitanju javnog reda i bezbjednosti, Srbija je, kako prenosi "Dnevnik" napravila suštinski napredak u ispunjavanju uslova. Zakonodavna baza za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije je postavljena, ključne strategije su usvojene u brojnim oblastima, ali nedostaju akcioni planovi za borbu protiv organizovanog kriminala, pranja novca i trgovine drogom.
U izvještaju se zapaža da postoje manjkavosti u borbi protiv organizovanog kriminala i preporučuje se da se unaprijede kapaciteti pravosudnog sistema i pojača zakonodavna baza.
I u oblasti spoljnih odnosa i fundamaentalnih prava Srbija je napravila suštinski napredak. Zakonodavna baza za obezbjeđivanje slobode kretanja i pristupa ličnim dokumentima je uspostavljena, usvojene su antidiskriminatorne mjere i garancije za zaštitu manjina. Srbija je odradila dobar posao na integraciji izbjeglica i interno raseljenih lica. Obezbijeđene su im lične karte i otvorena mogućnost da ostvare pravo na srpsko državljanstvo, navedeno je u izvještaju.
"Politika" piše da dobijanje "bijelog šengena" najviše zavisi od efikasnosti kontrole izdavanja pasoša kosmetskim Albancima.
Iako je više puta zvanično rečeno da je politika izuzeta iz procesa vizne liberalizacije za pet balkanskih zemalja, ovo pitanje je postalo veoma političko i zbog toga njime ne žele da se bave ministri unutrašnjih poslova EU koji odlučuju o ukidanju viza.
Oni hoće rješenje koje neće otvoriti granice EU za kosmetske Albance, objašnjavaju veoma dobro upućeni diplomatski izvori u Briselu, ali još nisu zadovoljni garancijama Beograda, piše Politika.
Kako je isključeno donošenje akta koji bi diskriminisao kosmetske Albance, rješenje se traži u pojačanoj kontroli izdavanja pasoša osobama rođenih na Kosmetu.
Ukoliko Beograd ubrzo pronađe odgovarajuće rješenje za prepreke u procesu, vjerovatno neće zakasniti u procesu vizne liberalizacije u odnosu na Makedoniju i Crnu Goru.
"Ako Srbija tokom narednih nedjelja, recimo do kraja jula, ispuni preostale uslove iz 'mape puta' EK će napisati dodatni amandman na odredbu 539/2001 za Srbiju, što znači da bi konačna odluka Savjeta EU o viznoj liberalizaciji za građane Srbije mogla biti donesena istovremeno kada i za Makedoniju i Crnu Goru, krajem ove godine", objasnio je Politikin izvor upućen u proces vizne liberalizacije u EK.
(FoNet/MONDO)
