Bilt pristao da razgovara o Karadžiću

Bilt je  pristao je razgovara o događajima prije Karadžićevog povlačenja sa položaja predsjednika Republike Srpske u ljeto 1996. godine.

Pristajući na razgovor, Bilt, koji je u to vrijeme bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, poručio je Karadžićevom pravnom savjetniku da nije siguran u njegovu svrsishodnost, piše u objavljenom podnesku odbrane.

Karadžić, koji je optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Muslimanima i Hrvatima tokom bosanskog rata, tvrdi da mu je, u zamjenu za povlačenje iz javnog života, tadašnji američki izaslanik Ričard Holbruk garantovao imunitet od Tribunala.

Sudsko vijeće je, međutim, u odluci o jednom ranijem podnesku odbrane naznačilo da - čak i da sporazum s Holbrukom postoji - navodni Karadžićev imunitet pred Tribunalom nema nikakvu važnost, te da bi samo mogao biti uzet u obzir pri eventualnom određivanju kazne.

Karadžićeva odbrana će u ponedjeljak, 25. maja podneti Tribunalu zahtjev za obustavljanje postupka protiv Karadžića, zasnovan na tvrdnji o navodnom imunitetu.

Sporazum o Karadžićevom imunitetu postignut je - po odbrani - na sastanku tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića sa Holbrukom, 18. i 19. jula 1996. u Beogradu.

Teza Karadžićeve odbrane je da je Bilt u ljeto 1996. bio u svakodnevnom kontaktu sa Holbrukom, te da su "zajednički bili odgovorni da isposluju ostavku Karadžića" uoči prvih izbora poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U pismu ambasadora Švedske u Holandiji, upućenom Karadžićevom pravnom savjetniku Piteru Robinsonu, navodi se, međutim, da Bilt smatra da "Holbruk nije imao ovlašćenja da određuje kakve bi odluke sud mogao donijeti, niti da odobri nikakvu amnestiju".

Bilt, kako je odbrani prenio ambasador Švedske, "ne misli da tome može mnogo šta da doda", ali je spreman da razgovara sa Karadžićevim savjetnikom.

Karadžićev savjetnik Robinson je od vlasti SAD zatražio dozvolu da o toj temi razgovara sa američkim zvaničnicima Dagom Lutijem i Džonom Filijem koji su sastanku Miloševića i Holbruka u julu 1996. prisustvovali kao predstavnici Združenog generalštaba Oružanih snaga SAD i Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

SAD su do sada omogućile Karadžićevoj odbrani da intervjuiše tadašnje diplomatee Filipa Goldberga i Lorensa Batlera koji su takođe prisustvovali sastanku.

Od vašingtonske administracije, Karadžić je dobio i više dokumenata u vezi sa tim susretom Miloševića i Holbruka.

U ranije objavljenom podnesku, odbrana je tvrdila i da se u jednom od tih dokumenta, diplomatskoj depeši koju je u Vašington, 22. jula 1996. godine, uputio tadašnji ambasador SAD u BiH Džon Menzis "potvrđuje" da je sporazum o Karadžićevom imunitetu.

Karadžić od sudskog vijeća Tribunala traži i da naredi Tužilaštvu da razjasni tvrdnju da nema nikakav prepis razgovora koji je 1998. tadašnja glavna tužiteljka Luiz Arbur vodila sa američkim generalom Veslijem Klarkom, u to vreme komandantom NATO u Evropi.

Pozivajući se na navod iz knjige Florans Artman, bivše predstavnice glavne tužiteljke Karle Del Ponte, Karadžićeva odbrana tvrdi da je i general Klark u tom razgovoru posredno potvrdio da obećanje SAD štiti Karadžića od hapšenja.

Haško tužilaštvo je nekoliko puta saopštilo da nema nikakav dokument o tom razgovoru.

Bivši predsjednik RS optužen je za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, te za progon i druge zločine, uključujući i uzimanje međunarodnih talaca.

Uhapšen u Beogradu 21. jula prošle godine i u Hag prebačen devet dana kasnije, Karadžić je u prvom pojavljivanju pred Tribunalom, odbio da se izjasni o krivici, poslije čega je sudija Bonomi u spis, u skladu sa pravilima, uveo da je optuženi izjavio da nije kriv.

(Beta)