Haški tribunal saslušao je danas prvog svjedoka odbrane bivšeg portparola haškog tužilaštva Florans Artman, koja optužena za nepoštovanje suda u Hagu.
Tribunal je u avgustu prošle godine podigao optužnicu protiv Artmanove zbog objelodanjivanja dve povjerljive odluke Žalbenog vijeća sa suđenja bivšem predsjedniku Srbije i SRJ Slobodanu Miloševiću.
Artmanova je u svojoj knjizi "Mir i kazna", izdatoj 2007 i u autorskom tekstu "Skriveni ključni dokumenti o genocidu", objavljenom 2008. u BiH, izrazila nezadovoljstvo odlukom Tribunala da uvaži zahtjev Srbije da se pojedina dokumenta iz državnih arhiva razmatraju na zatvorenim sednicama, čime su ostali nedostupni javnosti.
Ona smatra da dijelovi državnih arhiva koji su razmatrani iza zatvorenih vrata u Tribunalu sadrže ključne dokaze o navodnoj odgovornosti Beograda za genocid u Srebrenici, tvrdeći da su odluku Tribunala srpske vlasti iskoristile kako bi sprečile korišćenje tih dokumenata u procesu pred Međunarodnim sudom pravde po tužbi BiH protiv SRJ zbog genocida.
Prvi svjedok odbrane, francuski ekspert za pravo i ljudska prava Luj Žoane rekao je da je Artmanova, kao novinar i građanin, iskoristila pravo da prouči pitanja od javnog značaja, a koja se tiču ratnih zločina i navodne odgovornosti sudija za prikrivanje dokumenata, kako sugeriše optužena u spornim tekstovima.
"Ona (Artman) je govorila samo o motivima sudija, a ne o sadržaju poverljivih dokumenata", rekao je Žoane i dodao da je sloboda izražavanja, kao fundamentalno ljudsko pravo, "ključna za pravdu" i da su ograničenja moguća samo ako se time ne ugrožava osnovni cilj, a to je kažnjavanje zločinaca.
Žoane, koji je napisao i članak u kome kritkuje postupak koji se vodi protiv Artmanove, ukazao je da je za odluku o eventualnom nepoštovanju suda bitno da li su neke informacije objavljene u toku trajanja procesa ili je to učinjeno kada je proces okončan i kada ne postoji mogućnost da se ometa pravda, kao što je ovde slučaj.
U nastavku suđenja, tužilaštvo će sutra unakrsno ispitivati Žoanea, a među svedocima odbrane je i direktorka beogradskog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić.
Artmanova je u periodu od 1999. do 2006. godine bila predstavnica za štampu bivšeg glavnog tužioca Karle del Ponte, a prethodno je radila kao dopisnik pariskog lista "Mond" sa Balkana.
Za nepoštovanje Tribunala, predviđena je kazna do sedam godina zatvora ili novčana kazna do 100.000 evra.
(Tanjug)