Dvodnevni Samit Centralne Evrope, na kojem se okupilo 14 predsednika država tog regiona, završen je u Novom Sadu u subotu.
Domaćin Samita u Skupštini Vojvodine bio je predsjednik Srbije Boris Tadić, a skup je bio posvećen prevazilaženju izazova "3E" - ekonomije, energije i evropskih integracija.
Predsjednici zemalja Centralne Evrope koji su učestvovali na Samitu, podržali su u petak, na radnom djelu skupa, nastavak integracije Zapadnog Balkana u EU i ukidanje viza državljanima zemalja tog regiona.
Otvarajući dvodnevni skup, predsjednik Tadić je u petak poručio da EU ne smije da odustane od integracije Zapadnog Balkana, jer bi time učinila nenadoknadivu štetu sebi.
On je istakao da je u interesu sigurnosti i cjelovitosti Evrope da se region integriše i dodao da će ukidanje viza za građane regiona biti najjasniji dokaz da su te zemlje dobrodošle u evropsku zajednicu.
Predsjednik Češke, zemlje presjedavajuće EU, Vaclav Klaus je izrazio punu podršku težnjama Zapadnog Balkana da se integriše u EU i rekao da očekuje napredak u pridruživanju Zapadnog Balkana tokom predsjedavanja Švedske EU, prije svega u pristupnim pregovorima s Hrvatskom.
Predsjednici zemalja Centralne Evrope ukazali su na značaj sporazuma CEFTA u prevazilaženju posljedica ekonomske krize i na potrebu produbljavanja saradnje u energetici. Istaknuta je važnost izgradnje gasovoda "Južni tok", ali i konkurentskog, "Nabuko", prije svega zbog krize u snabdijevanju s kojom se Evropa suočila i prošle zime.
Na samitu su učestvovali predsjednici Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Hrvatske, Italije, Makedonije, Moldavije, Poljske, Slovačke, Slovenije, Ukrajine i Srbije.
Skup je pratilo oko 200 novinara iz 15-ak zemalja, a u Novom Sadu su, zbog visokih gostiju iz inostranstva bile na snazi pojačane mjere bezbjednosti.
Samit u Novom Sadi bio je najveći međunarodni skup u Srbiji još od Samita Nesvrstanih, 1989. godine u Beogradu.
Boris Tadić ocijenio je u subotu uveče da je samit 14 zemalja Centralne Evrope u Novom Sadu bio najplodotvorniji takav samit.
"Srbija je, odličnom organizacijom samita 14 zemalja Centralne Evrope, dobila nov kredibilitet. Dobro organizovan samit znači da možemo dobro da organizujemo i druge stvari od međunarodnog značaja. Ovo je bio najplodotvorniji samit predsjednika zemalja Centralne Evrope", rekao je Tadić Radioteleviziji Srbije po završetku skupa.
Ukazao je da je samit održan u uslovima energetske i ekonomske krize i "zamora" EU od proširenja članstva.
"Ta tri pitanja su isprepletana. Zato je i moja namjera da Zapadni Balkan i Srbiju, kao njegovo 'srce', smjestim kao glavnu temu samita i neophodnost priključenja čitavog Zapadnog Balkana EU", rekao je Tadić.
Ocijenio je da je Zapadni Balkan čvorište Evrope i njenih energetskih tokova, prostor na kojem je moguće proizvoditi prvenstveno električnu energiju, ali i distribuirati energente i naveo da će gasovodi - preko Balkana - povezivati Zapadnu Evropu sa Azijom.
Na pitanje RTS o tome da li "ima volje", Tadić je odgovorio da "ima volje, ali ona nije dovoljna".
"Potrebno je čitav prostor Zapadnog Balkana učiniti što atraktivnijim za integraciju i ne možemo očekivati da će nas EU sama po sebi integrisati, nego da učinimo sve da ovaj prostor koji čine zemelje bivše Jugoslavije, plus Albanija i Moldavija, bude atraktivniji za integraciju u uslovima svjetske krize. Ima dobre volje i dobrih namjera, i mislim da smo učinili veliku stvar", rekao je Tadić.
Upitan da li Srbija "bolje stoji na polju izlaska iz ekonomske krize ili na putu ka EU", Tadić je odgovorio da je na Samitu zaključeno da nijedna zemlja Evrope, pa tako ni Zapadnog Balkana, ne može sama da riješi ekonomske probleme i da najveće zemlje koje su i izazvale krizu, moraju i da pokrenu svjetsku ekonomiju.
"Tu prije svega mislim na SAD, ali i na EU kao cjelinu. Građanima Srbije treba jasno reći da mi ovu krizu ne možemo sami da riješimo, ali nam je zbog toga potrebna neka vrsta solidarnosti, savezništva i mi pažljivo pratimo ekonomske procese svuda u svijetu. Ima nekih dobrih kretanja i dobili smo poslednjih dana pozitivne informacije u našoj zemlji, ali treba biti suzdržan u procjenama i vrlo intenzivno raditi", rekao je Tadić.
Tadić je istakao da bez rješenja ekonomske krize i zamaha u proizvodnji i privredi uopšte, nije moguće ni proširenje članstva EU.
"Zemlje EU biće nevoljne da pristupe proširenju ako njihovi građani lošije žive. Ta dva pitanja su povezana i ne mogu da kažem gdje smo dalje odmakli", rekao je Tadić.
(Beta/MONDO)