Basta Curuvija je prisluskivan i pracen od jeseni 1998

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Region

Ubistvo Ćuruvije:Praćen i prisluškivan šest meseci

Nekadašnji pomoćnik načelnika Trećeg odeljenja beogradskog centra Resora državne bezbednosti (DB) Stevan Basta, posvedočio je danas u Specijalnom sudu u Beogradu da je novinar Slavko Ćuruvija više puta tajno praćen.

Tokom svedočenja na suđenju četvorici bivših pripadnika Državne bezbednosti, optuženih za ubistvo Ćuruvije u aprilu 1999. godine, Basta je rekao da ne zna ko je dao nalog iz vrha da se prati Ćuruvija, ali da je novinar u kontinuitetu prisluškivan od jeseni 1998. godine.

Prema njegovim rečima, zamenik načelnika beogradskog centra DB-a Stevan Nikčević je telefonom javio Trećem odeljenju da treba da se inicira praćenje Ćuruvija.

"Ja ne znam ko je to njima naložio, jer nisam imao takvu komunikaciju sa načelstvom Beogradskog centra. Ne znam čija je ideja praćenje Ćuruvije", naglasio je Basta.

Posle Nikčevićevog poziva, naveo je on, operativac je napisao formalan predlog koji je onda vraćen načelstvu na potpis i službeno zavođenje.

Za ubistvo Ćuruvije optuženi su tadašnji šef DB-a Radomir Marković, šef Beogradskog centra DB-a Milan Radonjić i glavni obaveštajni inspektor u Drugoj upravi resora Ratko Romić kao i pripadnik rezervnog sastava tog resora Miroslav Kurak, koji je u optužnici označen kao direktan izvršilac ubistva Ćuruvije.

Slavko Ćuruvija ubijen je ispred zgrade u Beogradu na Uskrs 11. aprila 1999. godine, dok se vravhao iz šetnje u društvu prijateljice Branke Prpe.

To je bilo u vreme NATO bombardovanja Srbije.

Basta je takođe ispričao da je jedan od slučajeva kada je Ćuruvija praćen bila očekivana primopredaja novca u ambasadi SAD u Beogradu.

Optužnica tereti Kuraka

Po optužnici, Ćuruviju je ubio Miroslav Kurak, a saučesnik mu je bio Ratko Romić koji je, kako tvrdi tužilaštvo, drškom pištolja udario Ćuruvijinu suprugu Branku Prpu u glavu. Kako se navodi u optužnici, Ćuruvija je ubijen zbog "javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utiče na javno mnjenje i delovanje opozicionih društvenih snaga, radi očuvanja postojeće vlasti".

"Prema našim informacijama, Ćuruvija je trebalo da ode u ambasadu SAD da preuzme novac da reši tekuće probleme zbog visokih kazni koje je u to vreme plaćao... američka ambasada je obećala da će mu pomoći", ispričao je Basta koji misli da je to bilo u februaru 1999.

On je dodao da je ideja operativnog radnika bila da se dokumentuje ulazak u ambasadu i eventualno izlazak sa torbom, ali da se to nije dogodilo.

Na pitanje koliko dugo je trajalo to praćenje, Basta je rekao da ne zna i da to obično ide "po dogovoru načelnika odeljenja i operativca od slučaja dop slučaja".

On ukazao da prema proceduri rada, načelnik centra potpisuje odluku o praćenju nekog lica, a sprovodi je Deveto odeljenje koje je za to zaduženo.

Predlog za primenu mera telefonske kontrole prema Ćuruviji 1998. godine je išao iz Trećeg odeljenja, ali je nije ono primenjivalo, napomenuo je Basta.

Odgovarajući na pitanje tužioca, Basta je ukazao da u toku aprila 1999. nije imao nikakav kontakt sa Milanom Radonjićem, koji je 4. aprila postavljen za načelnika beogradskog centra DB-a.

"Nisam imao nikakav kontakt sa njim ni pismeni ni usmeni u vezi obrade Slavka Ćurucije. Video sam ga (Radonjića) prvi put u tom periodu tek krajem maja na nekom sastanku", rekao je Basta.

Radonjić i Romić su u pritvoru, Marković služi kaznu od 40 godina zatvora u požarevačkoj Zabeli, a Kuraku se sudi u odsustvu jer se nalazi u bekstvu i za njim je raspisana poternica.

Ključni svedok u ovom procesu je nekadašnji komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorad Ulemek Legija nakon čijeg je iskaza tužilaštvu za organizovani kriminal u januaru 2013. godine pokrenuta zvanična istraga protiv optuženih.

Ulemek takođe služi jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora u požarevačkoj Zabeli zbog ubistva premijera Zorana Đinđića, Ivana Stambolića, zločina na Ibarskoj magistrali i nedela "zemunskog klana".

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE