Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pozvao je srpsko Tužilaštvo za ratne zločine, povodom 21 godine od akcije hrvatskih oružanih snaga "Bljesak", da pokrene intezivnu istragu protiv odgovornih.
On traži istragu protiv hrvatskih komandanata koji su odgovorni za zločine nad srpskim civilima i zarobljenicima u toj akciji.
Linta u saopštenju poziva na istragu protiv Petra Stipetića, Mladena Kruljca, Ivana Basarca, Luke Džanka, Marijana Marekovića, kao i komandanata ostalih hrvatskih vojnih jedinica koje su učestvovale u navedenoj akciji.
"Bez kažnjavanja odgovornih za ratne zločine nije moguće govoriti o miru, dobrosusedskim odnosima i pomirenju na prostoru bivše Jugoslavije", rekao je Linta.
Danas se navršava 21 godina od agresije hrvatskih oružanih snaga na zapadnu Slavoniju, nazvane "Bljesak", u kojoj je 1. i 2. maja 1995. godine ubijeno ili nestalo 283 Srba, od kojih 55 žena i 11 dece.
Obeležavanje 21 godine od stradanja i egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije sutra u Gradišci prisustvovaće izaslanik predsednika Republike Srpske.
Iz Dokumentaciono-informacioni centar "Veritas"saopšteno je da je 1. maja 1995. godine 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga napalo 15.000 žitelja zapadne Slavonije sa oko 4.000 vojnika, koja je bila pod zaštitom UN.
Narod zapadne Slavonije, pamteći stradanja Srba u Jasenovcu, zloglasnom ustaškom logoru iz Drugog svetskog rata, i u Pakračkoj Poljani, takođe zloglasnom "novoustaškom" logoru iz 1991. godine, krenuo je u egzodus spašavajući živote, podsećaju iz "Veritasa".
Na putu prema "mostu spasa" do reke Save sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci, a ranjenici su gaženi tenkovskim gusenicama ili dokrajčivani noževima.
Po završetku akcije, Hrvati su pokupili 168 tela ubijenih Srba i pokopali ih uglavnom pod oznakom "nepoznat", od kojih su u poslednjih pet godina ekshumirani posmrtni ostaci 145 osoba iz grupnih i pojedinačnih grobnica, od kojih je 86 identifikovano.
Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvetljena sudbina 127 lica, dok se među nestalima vodi još 156 lica, uključujući 65 civila, od kojih je 27 žena.
U ovoj akciji najviše su stradala dva sela sa pretežno srpskim stanovništvom, Medari sa 22 žrtve, uključujući 11 žena i troje dece, te Paklenica sa 20 žrtava, uključujući i bračne parove Kovačić, Panteliju /77/ i Vericu /68/ i Vukotić, Petra /76/ i Desanku /70/. Najteže je stradala porodica braće Vuković iz Medara, Ranko i njegova supruga Anđelija sa đecom Goranom /11/ i Gordanom /8/, te Milutin i njegova supruga Cvijeta i njihova kćerka Dragana /7/.
Oko 1.450 pripadnika Srpske Vojske Krajine je zarobljeno, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN, naglašavaju iz "Veritasa".
Hrvatski sudovi osudili su veliki broj zarobljenih Srba na dugogodišnje kazne zatvore za svakovrsne ratne zločine, koje su izdržavali u zloglasnom zatvoru Lepoglava, a nekoliko desetina zarobljenika prošlo je višegodišnje specijalne torture u logoru "Lora" u Splitu.
Iz "Veritasa" ukazuju da su hrvatski generali Petar Stipetić, Luka Džanko, Marijan Mareković, Mladen Kruljac i brigadir Stjepan Gašljević, koji su po nalogu Franje Tuđmana, Gojka Šuška, Janka Bobetka i Imre Agotića, isplanirali i izveli akciju pod zvučnim nazivom "Bljesak", još na slobodi, ovenčani slavom hrvatskih nacionalnih heroja.
Haško tužilaštvo nikada o njima nije otvorilo intenzivnu istragu, ali je već 25. jula 1995. godine optužilo tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Martića, zato što je 2. i 3. maja granatirao Zagreb usled čega je poginulo šest civila.
Za nepridržavanje "zakona i običaja koji regulišu vođenje rata", Haški tribunal osudio je Martića na 35 godina zatvora.
U junu 2006. godine hrvatsko tužilaštvo je odbacilo krivičnu prijavu za ratne zločine počinjene u ovoj akciji protiv generala Mladena Kruljca i vojnika Tomislava Abramovića, koji je po naređenju Kruljca snajperom usmrtio srpskog civila Miroslava Vučkovića uz obrazloženje da je to bilo "uobičajeno vojno postupanju u borbenom đelovanju u ratnim operacijama".
Po drugoj krivičnoj prijavi za ratni zločin počinjen nad zarobljenim pripadnicima SVK, koju je 2012. podnijela Inicijativa mladih za ljudska prava iz Zagreba, nadležno tužilaštvo još prikuplja informacije o žrtvama i počionicima.
U saopštenju se navodi da su hrvatski sudovi bili mnogo efikasniji u parničnom postupku po tužbi ćerki Milutina Vukovića, Radmile i Mirjane, za naknadu štete za ubistvo bliskih rođaka.
Sud je odbio njihovu tužbu uz obrazloženje da ubistvo njihovih roditelja i sestre nije ratni zločin već "ratna šteta", za koju država ne odgovara, uz obavezu da one državi isplate parnični trošak u iznosu od 24.500 kuna /oko 3.200 evra/.
