Svijet hvali izvinjenje, štampi fali "genocid"

EU je pozdravila usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici u Skupštini Srbije kao važan korak naprijed, ocjenjujući da je to je veoma značajno za cijeli region.

"Primamo sa odobravanjem usvajanje ove deklaracije. To je važan korak naprijed i veoma je značajan za Srbe i cijeli region", saopštila je visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU Ketrin Ešton, a prenosi agencija ANSA.

I Holandija je pozdravila usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici kao pozitivan korak u suočavanju sa prošlošću i izrazila nadu da će ona doprinijeti pomirenju u regionu.
 U saopštenju holandske Ambasade u Beogradu ističe se da Holandija vidi usvajanje Deklaracije kao pozitivan korak budući da podržava inicijative zemalja bivše Jugoslavije usmjerene ka suočavanju sa prošlošću.

Francuska je pozdravila Deklaraciju i ocijenila da to predstavlja važan korak ka ostvarivanju zajedničke evropske budućnosti Srbije i njenih susjeda - rekao je šef francuske diplomatije Bernar Kušner.
 Ambasador Njemačke u Beogradu Volfram Mas izjavio je da snažno podržava usvajanje Deklaracije o osudi zločina o Srebrenici u Skupštini Srbije i da je i te kako opaženo to što što je Srbija učinila taj korak suočavanja sa svojom istorijom.

"Nisam, međutim, siguran da li su svi u Srbiji svjesni koliko značajno ovakva odluka doprinosi slici o Srbiji u svijetu i zato tu deklaraciju smatram izuzetno značajnom i žao mi je što jedan dio poslanika nije shvatio o čemu je riječ", rekao je Mas. Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Doris Pak izjavila je da je usvajanje deklaracije o Srebrenici u Skupštini Srbije "najmanji mogući korak koji je mogao biti učinjen, ali da se u tom dokumentu stvari ne imenuju pravim imenom".

Haški tribunal ne može da komentariše rezoluciju kojom je Skupština Srbije osudila zločin u Srebrenici, zato što je to politički čin, izjavila je predstavnica suda u Hagu Nerma Jelačić.

Evropska komisija je ocijenila kao "važan korak napred i od značaja za Srbiju i cijeli region" činjenicu da je srpski parlament usvojio rezoluciju o osudi zločina u Srebrenici, izjavio je Luc Gilner, portparol potpredsjednice Evropske komisije i visoke predstavnice za spoljnu i bezbjednosnu politiku Evropske unije Ketrin Ešton.

Ambasador Njemačke u Srbiji Volfram Mas izjavio je da snažno podržava usvajanje Deklaracije ali i da “nije siguran da li su svi u Srbiji svjesni koliko značajno ovakva odluka doprinosi slici o Srbiji u svijetu".

“Jutros je na njemačkim vijestima bila odluka o donošenju deklaracije, a tek poslije te vijesti je bio izvještaj o susretu predsjednika Francuske i SAD Nikole Sarkozija i Baraka Obame, pa tek onda vijesti o ostalim događajima", rekao je Mas.

I Francuska je pozdravila Deklaraciju koju je usvojio srpski parlament o osudi zločina u Srebrenici i ocijenila da to predstavlja "važan korak" ka ostvarivanju zajedničke evropske budućnosti Srbije i njenih susjeda, rekao je ministar spoljnih poslova Francuske Bernar Kušner.

Zvanična Holandija smatra da je usvajanje deklaracije korak napred u suočavanju sa prošlošću, rekao je agenciji Frans pres portparol holandskog ministarstva spoljnih poslova Ad Meijer.

Predstavnici političkih stranaka I nevladinih organizacija iz Republike Srpske (RS) i BiH su negativno reagovali na usvajanje deklaracije o Srebrenici u parlamentu Srbije.

Lider Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić ocijenio je da je deklaracija usvojena pod pritiskom međunarodne zajednice, kao i da je njenim donošenjem napravljen veliki problem ne samo Srbiji, već i RS a šef poslaničkog kluba SDS u parlamentu RS Borislav Bojić pozvao je predsjednika RS Rajka Kuzmanovića da inicira održavanje posebne sjednice parlamenta na kojoj bi RS zauzela zvaničan stav o deklaraciji o Srebrenici.

Šef poslaničkog kluba Stranke demokratske akcije (SDA) u parlamentu RS Ramiz Salkić izjavio je da je evidentno da u Srbiji još ne postoje jake snage, spremne da u parlamentu osude genocid koji se desio u Srebrenici.

Organizacija porodica zarobljenih i poginulih srpskih boraca i nestalih civila u Srebrenici usvajanje deklaracije o Srebrenici u parlamentu Srbije nazvala je "sramnim činom" a predstavnici Boračke organizacije RS (BORS) smatraju je "omčom oko vrata RS".

Predsjednica Udruženja "Srebreničke majke" Hatidža Mehmedović izrazila je danas bojazan da je Srbija usvojila deklaraciju o Srebrenici bez riječi "genocid" samo da bi dobila "zeleno svjetlo na putu ka EU".

Mehmedovićeva je agenciji Beta rekla da žrtve "srebreničkog genocida nemaju ništa od usvojenog dokumenta u Skupštini Srbije ako na njega bude samo prašina padala i ako optuženi za ratne zločine, a najprije Ratko Mladić, nastave slobodno da žive".

Svjetska štampa: Tijesna pobjeda proevropljana

Njemačka, ruska, francuska i britanska štampa ocjenjuju da se Srbija, usvajanjem deklaracije izvinila žrtvama, izjasnila o svojoj prošlosti ali bez pominjanja riječi "genocid".

''Srpski parlament se izvinio za ubistvo hiljade bosanskih muslimana u Srebrenici 1995. godine. O genocidu, međutim, nema govora'', piše nedjeljnik 'Cajt' u onlajn izdanju, navodeći da je 15 godina posle, srpski parlament osudio taj zločin.

Dnevnik ''Velt'' piše, takodje, o tome da je srpski parlament kroz ovu deklaraciju, prvi put poslije 15 godina zauzeo zvanični stav i ukazuje da su, iako je tekst jasno ublažen, ''srpski nacionalisti, uprkos tome, ljuti''.

''Srbija se izvinila za masakr u Srebrenici'', piše politički nedjeljnik ''Špigel'' u onlajn izdanju, ocjenjujući da se Srbija izjasnila o svojoj prošlosti.

Njemačka štampa podsjeća da je debata u parlamentu trajala duže od 13 sati i da je deklaracija, koju su, kako se kaže, proevropske snage predsjednika Borisa Tadića prezentirale, usvojena tijesnom većinom.

Ruski elektronski mediji izvijestili su bez komentara da je usvajanjem deklaracije Skupština Srbije osudila masovna ubistva muslimana u Srebrenici, bivšoj enklavi u Bosni i Hercegovini.

Navodeći da je jula 1995. u Srebrenici ubijeno nekoliko hiljada muslimana, agencija “Itar-Tass” izvijestila je da je deklaracija usvojena većinom glasova posle višečasovne debate o tekstu i da je deklaracije zamišljena kao "čin nacionalne katarze".

Ruska državna novinska agencija, čije izvještaje prenose i ostali elektronski mediji, navodi da je jedan dio opozicije oštro kritikovao namjere vlasti, ukazujući da je neophodno osuditi i zločine koji su počinjeni i prema srpskom narodu, koji je imao oko 30.000 žrtava, dok je dio opozicije pozivao da se primijeni termin "genocid" za događaje u Srebrenici.

Ruska agencija u izvještaju naslovljenom „Srpski parlament osudio zločine armije bosanskih Srba u Srebrenici", podsjetila je da je 26. februara 2007. Medjunarodni sud u Hagu priznao dejstva vojske bosanskih Srba u Srebrenici aktom genocida, ali da je odbio da udovolji zahtjevu Sarajeva i prizna direktnu krivicu Srbije i Crne Gore za pogibiju bosanskih muslimana, konstatujući, medjutim, da tadašnje jugoslovensko rukovodstvo nije preduzelo sve što je moglo da spriječi tragediju.

Na kraju je usvojena prvobitna verzija dokumenta u kojoj se osuđuju "sve političke i društvene pojave koje doprinose formiranju ideje da je nacionalne ciljeve moguće ostvariti vojnom silom i nasiljem nad predstavnicima drugih naroda i religije", navodi Itar-Tas s, dodajući da se skupština "izvinila porodicama poginulih u Srebrenici jer Beograd nije mogao da spriječi masovna ubistva".

Kanal NTV navodi da je "Skupština Srbije donela istorijsku odluku" i u izveštaju dodaje da se "dogadjaji u Srebrenici smatraju jednom od najkrvavijih epizoda rata na Balkanu sredinom 1990-ih".

„Protivnici dokumenta našli su se u apsolutnoj manjini i na kraju je parlament ne samo osudio događaje u Srebrenici, nego se i izvinio porodicama poginulih", navodi ta ruska TV.

Zvanična „Rosijskaja gazeta" u elektronskom izdanju navodi da je posle višečasovne debate koju su najavljivali eksperti, usvojena „mekša" formulacija o neophodnosti da se „ubrza proces pomirenja izmedju bivših jugoslovenskih republika koje su učestvovale u ratnim dejstvima". List dodaje da je skupština Srbije izrazila nadu da će slične deklaracije sa osudom zločina protiv Srba usvojiti parlamenti "drugih zemalja" i da se radi „u prvom redu o BiH i Hrvatskoj".

Francuska štampa, u izvještajima o usvajanju deklaracije o zločinu u Srebrenici, ocjenjuje da je Srbiji, zbog dubokih podjela, trebalo 15 godina da prizna razmjere te tragedije i napominje da masakr u tekstu nije nazvan "genocidom".

"Poslije višegodišnjeg zatvaranja očiju pred stvarnošću, razmjere tragedije u Srebrenici napokon su priznate: skupština Srbije je usvojila rezoluciju kojom je osuđen masakr oko 8.000 muslimana u Srebrenici u julu 1995", naveo je dnevnik "Figaro". U deklaraciji je, kako je ukazao list, upućeno izvinjenje i saučešće porodicama žrtava "jer nije sve učinjeno da tragedija bude spriječena", ali masakr nije nazvan "genocidom".

"Srbima je bilo potrebno skoro 15 godina da priznaju tu tragediju, toliko su duboke podjele o ulozi Srba u tom sukobu", ocijenio je "Figaro", napomenuvši da nacionalistički poslanici, koji su nazvali deklaraciju "nepravičnom" i "sramnom", i dalje negiraju da je Srebrenica bila poprište masovnog pogubljenja.

Londonska štampa ukazala je da se u tekstu deklaracije ne pominje riječ genocid, kao i da je rasprava pokazala da još postoje duboke podjele o ulozi države u vrijeme ratova na prostoru bivše SFR Jugoslavije.

"Gardijan" navodi da je dugotrajna debata koja je prethodila usvajanju Deklaracije pokazala da na srpskoj političkoj sceni postoje duboke podjele, i istovremeno ističe da je Deklaracija usvojena u sklopu nastojanja vladajuće koalicije da Srbija postane članica Evropske unije i privuče strane investicije.

I "Indipendent" konstatuje da se u deklaraciji osuđuje zločin, ali da se ne pominje riječ 'genocid', što je, kako se navodi, bio ustupak nacionalistima. Autor komentara takođe ističe da Srbijom danas vladaju potpuno drugačiji ljudi od onih koji su bili na vlasti u vrijeme kada je izvršen zločin u Srebrenici, da su oči predsjednika Borisa Tadića usmjerene ka Evropskoj uniji.

"Tajms" u uvodniku konstatuje da je usvajanje Deklaracije u kojoj se osuđuje to što se dogodilo u Srebrenici i upućuje izvinjenje, iako je riječ o preuzimanju minimalne istorijske odgovornosti za zločin bez premca u poslijeratnoj Evropi, uprkos tome dobrodošlo.

Britanski radio Bi-Bi-Si naveo je da se tokom diskusije prekopavalo po događajima iz daleke i bliske prošlosti, da se premjeravala težina žrtava i zločina i da su se iznosile kvalifikacije koje se često mogu čuti u parlamentu, poput podjela na izdajnike i patriote.

(agencije/MONDO)