U preambuli deklaracije o osudi zločina nad Srbima biće navedene sve skupštinske rezolucije od 1991. godine koje su tretirale zlodjela, saznaju "Novosti"
To je, za sada, najizvjesniji ishod novog zapleta koji je zahvatio parlament poslije napete borbe za svako slovo Deklaracije o Srebrenici.
Srž teksta, koji je nedavno predstavljen javnosti, a u kojem se osuđuju zločini nad srpskim narodom tokom ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Metohiji i za vrijeme NATO bombardovanja, neće biti menjan.
Nacrt će samo biti proširen preambulom. U njoj će biti navedene rezolucije o zločinima u Podujevu, Goraždevcu, o osudi pogroma nad kosovskim Srbima 17. marta 2004. godine, bombardovanja 1999. godine, progonu našeg naroda iz Hrvatske poslije operacija "Bljesak" i "Oluja"...
To konkretno znači da će se tekst deklaracije pozivati na pomenute skupštinske akte, ali se tragični događaji iz naše bliske prošlosti neće taksativno nabrajati, pišu "Novosti".
Ovakav scenario biće u srijedu predstavljen na sastanku šefova poslaničkih grupa sa predsednicom Skupštine Slavicom Đukić-Dejanović.
Poslije konsultacija, već sljedeće nedelje, trebalo bi da se održi sjednica kolegijuma, kada bismo mogli da imamo i konačnu verziju teksta, rekla je za "Novosti" prva dama parlamenta.
Prema najavama opozicije, gotovo je izvjesno da će i ovaj tekst dobiti približno isti broj glasova, poput onog o Srebrenici.
Radikali poručuju da neće učestvovati u "političkoj trgovini" DS i SPS.
U vladajućoj koaliciji razmišljaju i da se raspravlja i o osudi ubistava vojnika Jugoslovenske narodne armije u Sloveniji. Ako bi ova ideja, koju su pominjali i radikali, bila prihvaćena, time bi se, navode, zatvorio krug tragičnih događaja na teritoriji cijele SFRJ.
(FoNet)
