Tribunal u Hagu po prvi put će preispitati jednu svoju presudu. Biće to presuda Veselinu Šljivančaninu, osuđenom na 17 godina zatvora zbog zločina na Ovčari.
Apelaciono vijeće Tribunala će, kako je navelo odluci objavljenoj u srijedu uveče, uskoro zakazati raspravu o preispitivanju presude, što je prvi takav slučaj u istoriji ovo suda.
U maju 2009. godine, isto vijeće Tribunala je, usvojivši žalbu Tužilaštva, povećalo kaznu Šljivančaninu sa pet na 17 godina zatvora, proglasivši ga krivim za pomaganje ubistva, a ne samo za mučenja 194 hrvatska zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara, 20-21. novembra 1991.
Šljivančanin je tada bio načelnik za bezbjednost Gardijske brigade JNA kojom je komandovao Mile Mrkšić. Tribunal je Mrkšića zbog pomaganja zločina na Ovčari pravosnažno osudio na 20 godina zatvora.
Šljivančaninova odbrana je zatim podnijela zahtjev za varedno preispitivanje presude, tvrdeći da postoje nove činjenice koje pokazuju da Šljivančanin u novembru 1991. nije znao da je naređeno da se sa Ovčare povuče vojna policija JNA. Potom su zarobljenike streljali pripadnici lokalne Teritorijalne odbrane i paravojnih formacija.
U junu ove godine pred Tribunalom je održana rasprava na kojoj je odbrana kao novu činjenicu predstavila svedočenje Miodraga Panića, koji je bio načelnik štaba Gardijske brigade JNA.
Panić je izjavio je da je 20. novembra 1991. prisustvovao sastanku Mrkšića i Šljivančanina, i da Mrkšić nije pominjao povlačenje vojne policije sa Ovčare.
Današnjom odlukom, Apelaciono vijeće je prihvatilo Panićevo svjedočenje kao novu činjenicu koja opravdava preispitivanje presude.
To vijeće kojim predsjedava Teodor Meron je u pravosnažnoj presudi zaključilo da je "Mrkšić morao reći Šljivančaninu" da je povukao vojnu policiju, iako se prvostepeno vijeće u presudi kojom je Šljivančanina osudilo na pet godina zatvora, tim razgovorom uopšte nije bavilo.
Vijeće sudije Merona, prihvatajući zahtjev za preispitivanje sopstvene presude, navodi da ukoliko bi se dokazalo da je Panićevo svjedočenje istinito, to moglo "eliminisati osnovu" presude kojom je Šljivančanina proglasilo krivim za pomaganje ubistva hrvatskih zarobljenika.
Na raspravi koja će uslijediti, odbrana i optužba imaće priliku da pred sudijama izvedu dokaze koje će učvrstiti ili opovrgnuti Panićev iskaz.
Tužioci su tokom junske rasprave tvrdili da je Panić lagao, kako bi i sebe zaštitio od optužbi da je saučesnik, a i da bi Šljivančanina i JNA prikazao "u ljepšem svjetlu".
U pritvoru Tribunala, Šljivančanin, uhapšen u junu 2003. godine, izdržao je, tokom pretprocesnog postupka i suđenja, 90 odsto prvostepene kaznu od pet godina zatvora.
Na privremenu slobodu, poslije te presude, pušten je u decembru 2007, a vratio se 4. maja 2009. godine, dan uoči izricanja pravosnažne presude kojom je osuđen na 17 godina zatvora.
(Beta)