"Veritas" očekuje da će Međunarodni sud pravde u Hagu u sporu o genocidu po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije presuditi da je Hrvatska tokom i nakon operacije "Oluja" počinila genocid nad krajiškim Srbima.
"Za očekivati je da Međunarodni sud pravde naloži Hrvatskoj da iz Zakona o državnim praznicima izbaci `Dan pobjede i domovinske zahvalnosti` i `Dan branitelja`, koji se slave 5. avgusta, kao dan `pobjede` u genocidnoj akciji", saopšteno je iz "Veritasa" povodom 19 godina od stradanja Srba u agresiji Hrvatske vojske na Republiku Srpsku Krajinu u operaciji "Oluja".
"Veritas" podsjeća da je u direktnoj vezi sa operacijom "Oluja" i parnični postupak pred federalnim sudom u Čikagu po tužbi Krajišnika protiv konsultantske firme "MPRI", podnesene u avgustu 2010. godine, zbog naknade štete za duševne boli za izgubljenim zavičajem, u iznosu od 10,4 milijarde dolara, po osnovu saučesništva u genocidu.
Ovaj predmet je mirovao ovu godinu, a vjerovatno će mirovati sve dok Međunarodni sud pravde u Hagu ne donese presudu o genocidu.
Iz "Veritasa" ističu da je "Oluja" u međuvremenu stigla i pred Evropski sud za ljudska prava, pred kojim su počeli sudski postupci po 21 tužbi protiv Hrvatske, jer državna tijela nisu provela efikasnu istragu smrti civila koji su poginuli za vrijeme ili neposredno nakon ove akcije.
"Veritas" očekuje da će pred ovaj sud stići još mnogo pojedinačnih tužbi oštećenih Srba u "Oluji" i da će taj sud preinačavati presude hrvatskih sudova u njihovu korist.
"Uspjeh u tim postupcima omogućio bi Srbima iz Hrvatske i bivše Republike Srpske Krajine da brže i lakše povrate sve što im je silom oduzeto i uništeno tokom i nakon akcije `Oluja` i da ostvare sva prava koja su im uskraćena, uključujući i široku političku autonomiju kakvu im je međunarodna zajednica garantovala Planom Ze 4", ističe se u saopštenju.
Iz "Veritasa" podsjećaju da su 4. avgusta 1995. godine oružane snage Hrvatske, uz odobrenje i podršku NATO, u sadejstvu sa snagama Hrvatskog vijeća odbrane i Armije BiH, izvršile agresiju na sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, odnosno na Srpsku autonomnu oblast Krajina, u sastavu tadašnje Republike Srpske Krajine /RSK/.
"Agresija je izvršena uprkos činjenicama da je ta oblast bila pod zaštitom UN, pod nazivom sektori `Jug` i `Sjever` i da su predstavnici RSK dan prije u Ženevi i Beogradu prihvatili prijedlog međunarodne zajednice o mirnom rješenju sukoba", dodaje se u saopštenju.
Na evidenciji "Veritasa" nalaze se imena 1.853 poginulih i nestalih Srba iz akcije "Oluja" i poslije nje, od čega su 1.201, odnosno 65 odsto civili, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.
Među žrtvama se nalazi 544 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina, što predstavlja jedan od "crnih" rekorda posljednjeg građanskog rata na prostorima prethodne Jugoslavije.
Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvijetljena sudbina 951 lica, dok se na evidenciji nestalih vodi još 894 lica, od čega 632 civila, među kojima 315 žena.
"Hrvatska izbjegava bez valjanog razloga ekshumacije i poznatih mjesta ukopa sa oko 270 posmrtnih ostataka, pokopanih uglavnom pod oznakom `nepoznat`, što je jedinstven slučaj na području bivše Jugoslavije, kao što bez pravog razloga oteže i sa identifikacijama 335 ekshumiranih posmrtnih ostataka", navode iz "Veritasa".
