Pravosnažna presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću biće izrečena do kraja ove godine, a bivšem komandantu Vojske RS Ratku Mladiću do kraja 2020. godine.
To su danas u Njujorku, u govorima pred Sajvetom bezbjednosti UN, najavili Teodor Meron, predsjednik sudskog Mehanizma u Hagu, pravnog nasljednika Haškog tribunala, i glavni tužilac Serž Bramerc.
Meron je rekao da će pravosnažna presuda Karadžiću biti izrečena "u decembru 2018".
Karadžića (72) je Haški tribunal 24. marta 2016. nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici, progona Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanja stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce 1992-95.
Tužilaštvo traži doživotnu za Karadžića
Tokom žalbene rasprave u aprilu Karadžić je tražio da bude oslobođen ili da mu se sudi ponovo, a tužioci da mu bude izrečena kazna doživotnog zatvora i da bude proglašen krivim za genocid u još šest bosanskih opština, za šta je oslobođen prvostepenom presudom.
Generala Mladića (76), Tribunal je u novembru prošle godine za iste zločine osudio na doživotni zatvor.
Žalbu su najavili i Mladićevi branioci i haški tužioci.
PRESUDA: MLADIĆU DOŽIVOTNI ZATVOR!
Glavni tužilac Bramerc danas je pred Savjetom bezbjednosti UN najavio i da će ponovljeno suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću-Frenkiju biti okončano "do kraja 2020".
"Poslije toga će pred Mehanizmom ostati samo žalbeni postupak u tom predmetu, ukoliko ga bude", naznačio je Bramerc.
Bivši šef Službe državne bezbjednosti Srbije Stanišić (67) i operativac te službe Simatović (68) optuženi su za progon, ubistva, prisilno premještanje i deportacije Muslimana i Hrvata u Hrvatskoj i BiH, 1991-95.
Prvostepenom presudom Tribunala, oni su 2013. bili oslobođeni krivice, ali je apelaciono vijeće, usvojivši žalbu tužilaca, tu presudu poništilo krajem 2015. i naložilo novo suđenje.
Ponovljeni proces je počeo u junu prošle godine, a u toku je dokazni postupak optužbe.
Tužilac Bramerc danas je ukazao i na problem nestalih lica u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, rekavši da "10.000 porodica još ne zna sudbinu svojih najmilijih".
Bramerc je kazao da su to pitanje, u susretu s njim pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, kao i nadležni organi BiH.
Iako su se vlasti u regionu i ranije obavezivale da će učiniti sve da sudbina nestalih bude rasvijetljena, po Bramercovim riječima, ta obećanja do sada nisu propraćena odgovarajućim djelovanjem.
"Politička volja neophodna je da bi se svjedoci privoljeli da istupe, a slavljenje ratnih zločinaca ih svakako ne ohrabruje", upozorio je Bramerc.
Meron i Bramerc danas su usmeno obrazložili izvještaje o radu Mehanizma i tužilaštva u proteklih šest mjeseci.