U Republici Srpskoj ne postoje ležišta samorodnog (čistog) zlata, ali postoje mjesta na kojima bi se ovaj i neki drugi plemeniti metali poput srebra mogli i ekonomski opravdano eksploatisati.
U Geološkom zavodu Republike Srpske (GZRS) za MONDO navode da je uglavnom riječ o potencijalnim tzv. polimetaličnim sulfidnim ležištima, a lokacije koje najviše obećavaju nalaze se na području Srebrenice, Foče, Čajniča, Novog Grada, Čelinca, Prnjavora...
"Primaran značaj u ovim ležištima imaju olovo, cink i bakar praćeni odgovarajućim sadržajem zlata koji nije zanemariv", rekao nam je Dragan Mitrović, direktor GZRS ,a za primjer navodi Rudnik olova i cinka "Sase".
"Tokom osnovnih geoloških istraživanja u drugoj polovini prošloga vijeka identifikovan je značajan broj olovo-cinkanih žica u području tercijarnog vulkanizma na širem prostoru Srebrenice. Realno je očekivati da se pomenuti metali sa određenim sadržajem zlata, mogu ekonomski eksploatisati još na nekim lokalitetima na ovom području ", precizirao je on.
Jedna od perspektivnih lokacija za geološka istraživanja je proctor, kako geolozi kažu, pračanskog paleozoika, odnosno okolina Foče i Čajniča.
"Perspektivni za istraživanja su svakako i prostori planine Čavka i Sinjakova, te jednan lokalitet u okolini Novog Grada, kada je riječ o zapadnom dijelu Srpske. Sve ovo mora naravno biti potvrđeno kroz zahtjevan geoloških istraživački proces", ističe Mitrović.
Kada su u pitanju ostali plemeniti metali, prije svega srebro, u GZRS navode da vrijedi sve ono što je prethodno rečeno za zlato.
"Srebro se uobičajeno eskploatiše sa ostalim metalima, gdje njegove koncentracije najčešće nisu zanemarive. Pored pomenutih lokacija ovdje treba dodati i područje Ljubije kao perspektivno za dalja istraživanja sa aspekta ovog plemenitog metala", rekao nam je Mitrović.
U ovoj instituciji ističu da je prije eventualnog ulaska u bilo kakav ozbiljniji poslovni poduhvat neophodno sprovesti kompleksna geološka istraživanja.
"Tek nakon geoloških istraživanja i prevođenja mineralne sirovine iz kategorije resurs u kategoriju rezerve moguće je govoriti ekonomskim jezikom", navodi direktor GZRS i ističe da postoje zainteresovane kompanije za istraživanja o ekonomskoj isplativosti iskopavanja plemenitih metala.
"Očekujemo da će se njihov broj svakako povećavati. Projekat RESEERVE finanisran od strane EU, u kome naš zavod učestvuje sa još 12 evropskih zemalja, od koji su većina članice EU, u svom osnovnom dokumentu sarži rečenicu koja kaže da je region Balkana jedan od budući potencijalnih izvora mineralnih sirovina posebno za teritoriju Evrope. Ja bih ovdje dodao da prednjače teritorije oba entiteta u BiH, Srbija i Makedonija", rekao je Mitrović.
"Zlatne groznice" u Varešu i Strigovi
Kada je riječ o pronalasku plemenitih metala u BiH svakako treba navesti primjer Vareša gdje kompanija "Adrijatik metals" već pola godine radi na pronalasku zlata, srebra i baznih metala. Nakon prošlogodišnjih pronalazaka zlata i srebra u ovom mjestu zavladala je svojevrsna "zlatna groznica", a nedavno su otkrivena nova izdašna nalazišta.
Prema informacijama ove kompanije, zapanjujući novi rezultat su zabilježili na 72 metra dubine, gdje su pronašli 18,3 % cinka, 10,7 % olova, 2,5 g/t zlata, 211 g/t srebra, 2,5 % bakra i 25 % barita.
Velika zlatna groznica svojevremeno je vladala i u potkozarskom selu Strigova. Naime, mještani ovog sela su ranijih godina tvrdili da su u istoimenoj rijeci uz pomoć sofisticiranog uređaja pronalazili grumenje zlata, što su navodno u svojim analizama potvrdili dubički zlatari.
Ovu priču su, opet navodno, demantovali stručnjaci iz Kine koje je u Strigovu prije dvije godine doveo ambasador BiH u Kini, čije su analize potvrdile da u tom selu ne postoji veliko nalazište žutog metala.
U Geološkom zavodu RS kažu da sa ovim slučajem nisu upoznati i da osim osnovnih geoloških do sada nije bilo detaljih istraživanja ovog područja.
"U svakom slučaju bi bilo interesantno vidjeti šta oni koji su to pronašli smatraju zlatom i da li je neko utvrdio da je zaita riječ o zlatu, a što je malo vjerovatno, ili su samo oni koji su to pronašli na osnovu makroskopskog izgleda to konstatovali, što je čest slučaj kada se pronađe mineral pirit (FeS2)", kažu u Geološkom zavodu RS.
