Građani BiH su po platežnoj moći daleko iza stanovnika svih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, pokazuje zvanična statistika.
Naime, u BiH potrošačka korpa iznosi oko 1.570 KM, a prosječna plata 805 KM, što znači da je u našoj zemlji za život četvoročlane porodice mjesečno neophodno izdvojiti gotovo dvije plate, pišu "Nezavisne novine".
Prosječna plata u Srbiji je za trećinu "tanja" od visine potrošačke korpe, dok su u najboljoj poziciji Makedonci i Slovenci, koji za platu mogu da kupe cijelu korpu, te da im ostane novca. Hrvatima nedostaje 20 odsto plate da bi mogli da kupe cijelu potrošačku korpu, a Crnogorcima nešto više od 40 odsto.
S obzirom na to da je u našoj zemlji u prethodnih nekoliko sedmica poskupio čitav spektar proizvoda, nameće se zaključak da su bh. potrošači u još goroj poziciji nego što to pokazuje zvanična statistika.
Kako su naveli u Ministarstvu trgovine i turizma RS, najviše su poskupjele osnovne životne namirnice, odnosno brašno, hljeb, mlijeko, šećer, ulje... Uvjeravaju da će, kada se ukaže potreba za intervencijom, početi kontrolisanje cijena u skladu sa odredbama Zakona o regulisanju cijena.
S druge strane, u Ministarstvu trgovine FBiH prekjuče su već povučeni konkretni potezi, kao što je zamrzavanje marži za osnovne životne namirnice. Potrošače to, međutim, ne ohrabruje.
"Naša potrošačka korpa dostiže cifru do 1.600 maraka, a oko 70 odsto bh. porodica ima primanja 400 do 500 maraka. Nažalost, takve porodice najviše novca troše na hranu", zabrinuta je Gordana Bulić, predsjednica Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH.
Naime, obrazlaže ona, problem je u tome što većina četvoročlanih bh. porodica ima manja primanja od prosječne neto plate u BiH.
"Sasvim je sigurno da porodice koje žive od 500 maraka mjesečno nemaju dovoljno novca ni za hranu, jer zvanična statistika pokazuje da je prehrambena potrošačka korpa 700 maraka", argumentuje Bulićeva.
Sličnog je mišljenja i Ljubica Čolović, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, da plata podmiruje samo polovinu potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu.
"S obzirom na činjenicu da veći dio bh. građana ima lični dohodak niži od prosječnog, ili pak da im se neredovno isplaćuje, teško je objasniti kako da pokriju troškove potrošačke korpe i uopšte da prežive", čudi se Čolovićeva.
Dok predstavnici NVO sektora ukazuju da se problemi potrošača vrtoglavo gomilaju, a resorna ministarstva uvjeravaju da pomažu onoliko koliko mogu, većina bh. građana novčanike, koji im se napune početkom mjeseca, isprazne već za petnaestak dana.
(MONDO)
