Većina građana koji su u Banjaluci kupovali stanove, a posebno one u izgradnji, uvjerila se da je, u praksi, put od kupca do vlasnika stana dug.
Otplata skupog kredita za krov nad glavom svakako je najveća briga kupaca, ali je dobijanje tog kredita, paradoksalno, najlakši korak koji treba da preduzmu na putu do uknjižavanja stana na svoje ime.
Na izgradnju, dobijanje ključa u ruke, upotrebnu dozvolu i vlasnički list, međutim, mnogi čekaju i godinama, a njihova prava za to vrijeme potpuno su nezaštićena, prenosi Blic.
Prema nekim procjenama, u Banjaluci je u poslednjih 10 godina izgrađeno oko 15.000 stanova, a više od 10 odsto njih nikada nije prošlo tehnički prijem i dobilo upotrebnu dozvolu, bez čega se ni kupci stanova nisu mogli upisati kao vlasnici. U praksi, kupci saznaju da, kao pojedinci, takav problem uopšte ne mogu da riješe, ali i da nadležne službe ne štite njihove interese.
"Dobiti kredit nije problem jer se to radi na bazi građevinske dozvole i regularnih zemljišnih papira. Potpiše se predugovor sa investitorom izgradnje, u kojem stoji koji se stan kupuje, koliko kvadrata ima i kolika mu je cena. Na to se napravi i notarska zabeležba, koja funkcioniše otprilike kao hipoteka i na osnovu toga i visine plate kupca stana krediti se i odobravaju. Kupac dostavlja papire o plati, a sve ostalo u vezi sa zgradom dostavlja investitor“, kaže ekonomista udruženja „SWOT“ Nebojša Balaban.
To je, svjedoče i neki kupci stanova, najlakši deo posla. Međutim, većina njih kasnije se suoči sa situacijom da u stan useljavaju znatno pre nego što mu zvanično postanu i vlasnici.
"Tek nekoliko mjeseci nakon što smo uselili zgrada je prošla tehnički prijem, pa onda dobila upotrebnu dozvolu, a dok smo mi uknjižili stan, prošlo je godinu dana“, kaže jedan Banjalučanin koji je kupovao stan u izgradnji pre dve godine.
Upućeni tvrde da, čak i kad se stan kupuje od savjesnog investitora, koji izgradnju i ostale obaveze završi na vrijeme, redovna procedura dobijanja upotrebne dozvole dugo traje.
Kako tvrde advokati koji zastupaju oštećene kupce, procedure za tehnički prijem objekta su komplikovane, a često i apsurdne. Osim toga, grad često odugovlači uređenje građevinskog zemljišta oko zgrade, što takođe usporava dobijanje upotrebne dozvole za objekat.
U Zavodu za izgradnju Banjaluka, zaduženom za obavljanje svih tehničkih prijema u gradu, kažu da neažurnost grada jeste uzrok sporog izdavanja upotrebnih dozvola, ali tvrde da nijedna zgrada samo zbog toga nije ostala neuknjižena.
„Ako je problem nesavjestan investitor, realno govoreći, niko ne može da ga natjera na tehnički prijem. Nemamo ni obavezu da pratimo i provjeravamo dokle su stigli radovi ili da ’natjeramo’ investitore da podnesu zahtev za tehnički prijem“, kaže Aleksandar Cvijanović, direktor Zavoda za izgradnju Banjaluka.
U slučaju da investitor ne obezbijedi uslove za tehnički prijem zgrade i time omogući uknjižavanje stana na ime kupca, zaštitu svog ulaganja i prava, kupci jedino mogu da potraže na sudu. Međutim, ni to nije garancija da će odštetu i dobiti jer se nadoknade jako teško naplaćuju od investitora.
Inspektori mogu da zabrane upotrebu stana
Prema propisima, gradski inspektori su ovlašćeni da zabrane upotrebu objekta koji nema građevinsku ili upotrebnu dozvolu, ali kako priznaju, ne praktikuju tu mjeru. Kažu da je vrlo nezahvalno izbacivati na ulicu stanare koji su pošteno platili stanove samo zato što objekat nije prošao tehnički prijem. (MONDO)
