Cijene u Republici Srpskoj u junu su bile 4,5 odsto više nego godinu ranije. Najviše je poskupio prevoz, a gorivo i maziva čak 30 odsto.
Inflacija i dalje pritiska kućne budžete u Bosni i Hercegovini, a rast cijena posebno se osjeti u svakodnevnoj potrošnji. Prema podacima Centralne banke BiH, domaći inflatorni pritisci i dalje su izraženi, dok je najveći rast cijena zabilježen u sektoru usluga, gdje je poskupljenje dostiglo i pet odsto, prenosi RTRS.
Globalna ekonomska kretanja, geopolitičke krize i poremećaji na svjetskom tržištu dodatno se prelijevaju na domaću ekonomiju. Prema podacima Centralne banke BiH, bazna stopa inflacije u prvom polugodištu ove godine iznosila je 4,42 odsto.
S obzirom na to da je domaća ekonomija u velikoj mjeri uvozno orijentisana, promjene na međunarodnim tržištima direktno se odražavaju i na cijene u BiH.
Ekonomista Saša Stevanović smatra da, osim spoljašnjih faktora, na rast cijena utiču i domaća tražnja i povećanje troškova rada.
"Ono što svakako dodatno podgrijava inflaciju jeste i unutrašnja tražnja, rast troškova rada, zato što su državne politike usmjerene na rast plata, penzija i to podiže agregatnu tražnju. Međutim, i bez toga bismo imali inflaciju, čak i zemlje koje nemaju toliko izraženu politiku rasta dohotka imaju inflaciju", objašnjava Stevanović.
Gorivo prednjači po rastu cijena
Cijene proizvoda i usluga u Republici Srpskoj u junu su, u odnosu na maj, bile niže za 1,2 odsto. Međutim, u odnosu na jun prošle godine, cijene su porasle za 4,5 odsto.
Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, inflacija je povećala cijene u 10 od ukupno 12 odjeljaka proizvoda i usluga.
Najveći godišnji rast zabilježen je u odjeljku prevoz, gdje su cijene porasle za 18 odsto. U okviru ove kategorije posebno je izražen rast cijena goriva i maziva, koji je dostigao 30 odsto.
„Najveći rast zabilježen je u odjeljku prevoz, a nastao je primarno zbog dešavanja na Bliskom istoku. Taj rast iznosi 18 odsto, a prvenstveno je zabilježen rast u kategoriji goriva i maziva od 30 odsto“, navodi Ognjen Ignjić, stručni saradnik za međunarodne projekte i saradnju u Zavodu za statistiku Republike Srpske.
Istovremeno, najveći pad cijena zabilježen je u odjeljku odjeća i obuća, gdje su cijene bile niže za 4,5 odsto.
Kada je riječ o hrani i bezalkoholnim pićima, cijene su porasle za 1,3 odsto.
"Za 50 maraka danas kupimo mnogo manje"
Posljedice rasta cijena najbolje se vide u svakodnevnom životu građana, koji kažu da vrijednost novca iz godine u godinu opada.
Za 50 maraka danas se, prema njihovom iskustvu, može kupiti znatno manje nego prije četiri ili pet godina.
"Mnogo manje sada, dosta više se moglo uzeti prije četiri, pet godina. I u marketima i u ugostiteljskom sektoru. Mislim da su dosta skuplji kafići i noćni život takođe", kaže jedan od anketiranih građana.
Sličnog mišljenja je i drugi građanin.
"Ne mogu reći 50 odsto, ali velika je razlika u marketima", navodi on.
Potrošači upozoravaju na dodatna poskupljenja
Pored globalnih kretanja, na cijene utiču i odluke domaćih proizvođača i trgovaca. Iz udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da se u formiranju cijena često unaprijed računaju očekivana poskupljenja i inflacija.
Jovan Vasilić iz bijeljinskog Udruženja za zaštitu potrošača „Zvono“ smatra da odgovornost za rast cijena nije samo na trgovcima.
"Nisu samo u to uključeni trgovci, nego i proizvođači. Oni ukalkulišu unaprijed cijene svojih proizvoda i eventualno, po njihovim procjenama, kolika će biti inflacija. To vidite i sami, krenite samo od promjena kada su u pitanju cijene goriva koje variraju svakodnevno, ali ne i namirnica. To kao da nije vezano, kao da je paralelni svijet", kaže Vasilić.
Sindikat traži proširenje liste proizvoda sa ograničenim maržama
Iz Sindikata rješenje za ublažavanje posljedica inflacije vide u aktivnijim mjerama, ali i redovnom usklađivanju plata sa rastom troškova života.
Posebno traže da se lista proizvoda na koje su ograničene marže proširi i na osnovne životne potrepštine.
"Tražimo da u korpu proizvoda gdje će biti ograničene marže uđe i meso, potrepštine za bebe, pelene i dječija hrana", kaže sekretar Saveza sindikata Republike Srpske Danko Ružičić.
Iako ne postoji jedna mjera kojom bi se inflacija mogla u potpunosti zaustaviti, vlasti u Republici Srpskoj pokušavaju da ublaže njene posljedice.
Jedna od mjera je ograničavanje marži na određene proizvode, dok se privredi pomaže i kroz različite podsticaje i subvencije.
Za građane, međutim, ključna ostaje činjenica da isti iznos novca danas vrijedi manje nego prije nekoliko godina, dok cijene brojnih proizvoda i usluga nastavljaju da opterećuju kućne budžete.
(RTRS/Mondo.ba)
