Ekonomija u 2025. godini: Optimizam, podjele i iščekivanje Trampovih odluka

Šta očekuje svijet, Evropu, region, BiH i Republiku Srpsku u ovoj godini kroz relevantne brojke i predviđanja prognozirao je ekonomista Miloš Grujić.

Naša regija ekonomski najuspješnija u Evropi

Izvještaj MMF-a ukazuje na umjereni ekonomski rast za Bosnu i Hercegovinu sa potencijalnim poboljšanjem u 2025. godini. Smanjenje inflacije ukazuje na pozitivne ekonomske promjene, dok povećanje deficita tekućeg računa može predstavljati izazove i potrebe za dodatnim ekonomskim reformama. Ova kretanja naglašavaju važnost fokusiranja na održive ekonomske politike kako bi se osiguralo postizanje stabilnosti i rasta u privredi.

MMF predviđa godišnji ekonomski rast od 2,5% za Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini. Očekuje se ubrzanje rasta na 3% u 2025. godini, što ukazuje na poboljšanje ekonomskih uslova i povratak optimizma u poslovnom sektoru. Prosječna inflacija potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini se, prema MMF-u, predviđa na 2,2% za 2024. godinu, što predstavlja značajan pad u odnosu na inflaciju od 6,1% zabilježenu u 2023. godini. Ovaj pad inflacije posredno ukazuje na stabilizaciju ekonomskog okruženja i smanjenje pritiska na potrošače.
MMF prognozira da će tekući bilans Bosne i Hercegovine iznositi 4,8% BDP-a u 2024. godini, u poređenju sa 2,8% BDP-a u 2023. godini. Povećanje deficita može ukazivati na veće uvozne potrebe ili rastuće fiskalne izazove.

Uprkos stagnaciji u razvijenim zemljama zapadne Evrope, nastaviće se blago pozitivni ekonomski trendovi svim zemljama regiji. Za područje regije, MMF predviđa rast od 3,2% u 2024. godini nakon rasta od 3,3% u 2023. godini, što ukazuje na to da Bosna i Hercegovina zaostaje za regionalnim prosjekom. Tačnije, na osnovu izvještaja MMF-a, ekonomska prognoza za Bosnu i Hercegovinu u kontekstu regije odražava umjereni rast u narednim godinama. Dok se očekuje da će Srbija, Kosovo* i Crna Gora voditi u ekonomskom rastu, BiH s predviđenih 3% rasta za 2025. godinu nastavlja slijediti ovaj trend, ali zaostaje za bržim rastom drugih zemalja u regiji. U odnosu na Hrvatsku i Sloveniju, koje imaju najniže prognoze rasta, BiH se još uvijek pozicionira bolje, ali postoje posebni izazovi.

Prema prognozi Evropske banke za obnovu i razvoj, rast BDP-a će se kretati od 1,4 odsto na godišnjem nivou u Rumuniji do četiri posto u Srbiji. Fokusiramo li se na naše govorno područne odnosno na zemlje koje zbog tradicije, jezika i kulture društveno i ekonomski snažno konvergiraju, možemo zapaziti da su ostvarile rast po visokim stopama od preko tri posto.

Zanimljivo, u poređenju sa pokazatelima rasta ovih zemalja sa EU, u kojoj se očekuje prosječan rast od 0,9 odsto u 2024., zapazićemo da je regija ostvarila ekonomski rast kakvu dugo nije viđen na ovim prostorima. Zapravo, naša regija ulazi u 2025. godinu kao ekonomski najuspješnija regija u Evropi. Inflacija je u ovoj godini usporila ucijeloj regiji ali cijene hrane, zbog nedovoljne proizvodnje i ponude u regiji i dalje rastu. Iako imaju sjajne uslove za proizvodnju hrane, sve zemlje regije hranu - uvoze. Nedovoljna domaća ponuda hrane predstavlja rizik za održavanje inflacije u ovom sektoru na visokim nivoima. Dalji rast ekomomije će zavisiti od brojnih faktora, uključujući političku stabilnost, ekonomsku politiku i strane investicije. Uz to, na ekonomiju zemlje će uticati i međunarodni ekonomski faktori, kao što su inflacija i energetska kriza.

BDP u Njemačkoj se kretao oko nule. Nije dobro za nas kada je njemačka privreda u problemima. Nama su glavni spoljnotrgovinski partneri Njemačka, Austrija i Italija. Više od dvije trećine trgovine je sa Evropskom unijom. Ako kod njih ne ide dobro, to se mora odraziti i na naše poslove. To se najviše odražava na industrijski sektor, posebno u oblastima kao što su prerađivačka industrija i energetika ali i turizam. Nadam se da neće biti promjena u globalnim trendovima putovanja i zdravstvene situacije.

Umjereni optimizam

Rezimirajući očekivanja za sljedeću godinu možemo biti umjereno optimistični. U svim zemljama regije će se nastaviti pozitivni ekonomski trendovi. Očekuje se da će povećanju ekonomskih pokazatelja i aktivnosti dodatni zamah dati i proces pregovaranja o ulasku u punopravno članstvo zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Dalje, povećana potražnja na tržištu rada u svim zemljama, posebno u Hrvatskoj, će uticati na rast plaća i dohodaka domaćinstava. U krajnjoj liniji, to će seo draziti na ukupan rast standarda života u regiji.

Pozitivne efekte ekonomskog rasta nikad ne osjete svi građani jednako niti svi dijelovi iste zemlje. Uvijek negdje preovlada uvjerenje da, uprkos pokazateljima, se bogatstvo domaćinstva ne popravlja. Na primjer, statistike ukazuju na usporavanje inflacije ali je percepcija garađana da cijene, pogotovo na malo, i dalje vrtoglavo rastu. Ovaj fenomen se često zapaža u ovakvim makroekonomskim okolnostima.

Sankcije firmama i pojedincima u RS

Očigledna je sve veća poteškoća u pronalaženju sredstava na međunarodnom tržištu. Sankcije na nivou međunarodnih odnosa i saradnja sa banakama će predstavljati značajne izazove u 2025. Ističe se da postoji međunarodna podrška a da političke blokade onemogućavaju prijem potrebnih sredstava. Osim toga, poručuje nam se se da su izvori strane pomoći identifikovani ali ti izvori ostaju nepoznati javnosti. Odavno se priča o reformi zdravstva i obrazovanja.

Ovi sektori su nužni za dugoročni razvoj ali njihovo unapređenje će zavisiti od dostupnosti sredstava. U svakom slučaju, Republika Srpska mora raditi na jačanju institucionalnih kapaciteta da bi se suočila sa nadolazećim izazovima i iskoristila potencijale za rast. Na primjer, poželjno je povećanje stranih ulaganja ali i to zahtjeva stratešku promociju privrede.

Rast cijena struje u RS

Privreda koristi oko 40 odsto ukupne potrošene energije u Srpskoj, dok ostatak potrošnje otpada na domaćinstva. Povećanje računa za struju od 2,5 do 10 KM mjesečno može izgledati skromno na individualnom nivou, ali kumulativno to može predstavljati dodatno opterećenje za mnoge porodice, posebno one s ograničenim budžetom.

Uzimajući u obzir da su plate u novembru ostale na istom nivou, od 1.420 KM povećanje cijena će smanjiti kupovnu moć građana, što može biti posebno problematično u vrijeme kada se suočavaju s drugim troškovima. Naročito će pogođene biti porodice koje većinu svoje potrošnje troše na osnovne životne potrebe.

Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Rast cijena struje za privredu u Republici Srpskoj može značajno uticati na ekonomiju. Povećanje cijena struje za privredu bi se preko povećanja troškova proizvodnje i smanjenje profitabilnosti preduzeća odrazilo na povećanje cijena proizvoda, inflacione pritiske i smanjenje investicija. Visoke cijene energije mogu obeshrabriti investitore. S druge strane, rast cijena može podstaći preduzeća da investiraju u energetski efikasnije tehnologije i obnovljive izvore energije. U tom smislu, investiranje u zelenu energiju može biti ključ za dugoročnu održivost i razvoj ekonomije.

Narodne obveznice: Problem je nedostatak povjerenja

Da bi se osigurala fiskalna stabilnost, poželjno je sprovesti reforme koje bi povećale efikasnost javnih finansija, kao i diversifikovati izvore prihoda kako bi se smanjila zavisnost od poreza i državnih dotacija. S tim u vezi zanimljiv je projekat „narodnih obveznica“. U Republici Srpskoj se o narodnim obveznicama priča već dvije godine. Novac prikupljen od narodnih obveznica može se koristiti za finansiranje različitih javnih projekata, infrastrukture, zdravstva, obrazovanja ili drugih potreba koje su prioriteti za razvoj i postojanje Republike Srpske.

Ove obveznice mogu biti sredstvo za aktivno uključivanje građana u ekonomski razvoj jer omogućavaju da građani učestvuju u finansiranju javnih projekata. Idealno bi bilo da se novac umjesto za pokrivanje budžetskog deficita iskoristi za projekte koji će donijeti zaradu ili nove poslove. Da bi se jačalo povjerenje u sistem, važno je transparentno obavijestiti građane kako će se njihova ulaganja koristiti. Naglašavam i potrebu za transparentnošću i jačanjem povjerenja u vezi sa korišćenjem prikupljenih sredstava kako bi se povećalo povjerenje u emitenta i u ovaj finansijski instrument.

Sumnje u odgovornu upotrebu prikupljenih sredstava često proizađu iz skeptičnog stava prema upravljanju javnim finansijama. Neodlučnost građana prilikom investiranja u narodne obveznice može biti rezultat osjećaja da bi time poduprli dalje zaduživanje vlade. Mnogi smatraju da njihova ulaganja doprinose održavanju trenutnog sistema zaduživanja, što posredno povećava javni dug. Uz to, otpor prema ovom obliku ulaganja može se javiti zbog nedostatka povjerenja u institucije ako građani smatraju sa ne treba da budu dio procesa sa potencijalno negativnim dugoročnim posljedicama za ekonomiju. Najvažniji korak u prevazilaženju ovih problema je u transparentnosti. Vidjećemo koliko novca građana će privući ove obveznice a koliko će ostati u bankama na depozitnim računima. Za očekivati je da prinos bude između četiri i šest odsto godišnje. Naime prinosi na trezorske zapise i na dugoročne obveznice koje emituje Srpska se kreću u tom rasponu. Izgledno je da se prinos kreće oko pet odsto.

Ni do sada nije bilo zabranjeno da građani kupuju dužničke finansijske instrumente koje emituju entiteti. Štaviše, „narodne“ obveznice mogu služiti kao prilika za diverzifikaciju ulaganja građana. Prethodna iskustva u okviru lokalnih zajednica, kao što su opštine koje su već emitovale municipalne obveznice, dodatno otvaraju vrata za slične inicijative.

Hrvatska je u prvoj polovini 2023. godine prikupila oko 1,3 milijardi evra izdavanjem državnih obveznica. Više od 43.000 je kupilo obveznice. Minimalni ulog za građane je bio 500 evra, minimalna kamatna stopa iznosi 3,25 odsto godišnje, a dospijeće obveznice je 2025. godina. Tamošnje vlasti su ocijenile da je projakat narodnih obveznica uspješan. Ipak, građani su i dalje zadržali oko 38 milijardi evra u vidu depozita kod banaka.

(MONDO)