Iako su cijene trešanja na pijacama i u marketima dostigle vrtoglave iznose, ponegdje i do 20 KM za kilogram, domaći voćari tvrde da su daleko od zarade. Glavni krivac za to je proljećni mraz i kišni period koji su desetkovali rod, ostavljajući stabla gotovo prazna.
U voćnjaku Čede Radovanovića u Velikoj Obarskoj kod Bijeljine, slika je razočaravajuća. Grane koje su prethodnih godina obilovale plodovima sada imaju tek po koju trešnju. Razlog tome leži u vremenskim prilikama tokom marta, kada su rane i srednje rane sorte bile u fazi cvjetanja. Kiša i nedostatak pčela spriječili su oprašivanje, što je rezultiralo gubitkom čak 90 odsto roda na tim stablima.
"Sorte koje su kasnije cvjetale imaće nešto roda. Međutim, kada se sve sabere, više od 50 odsto trešanja je propalo zbog kiše i hladnog vremena", objašnjava Radovanović za portal InfoBijeljina. Dodaje da je slična situacija zadesila i druge dijelove Evrope pod uticajem hladnog talasa, što je dovelo do nedostatka trešanja u prvoj polovini sezone berbe.
Voćari su sada u dilemi da li da uopšte beru oštećene plodove. Radovanović ističe da bi berba u ovom trenutku značila samo pokrivanje troškova radnika, bez ikakve zarade.
"Priča se o visokoj cijeni trešanja, ali novca u tim trešnjama nema. Brali bismo samo da skinemo plodove sa grane kako ne bi pravili štetu za narednu godinu", kaže on. Podsjeća da je prošle godine u ovo vrijeme berba bila u punom jeku, a jedno stablo davalo i do desetak kilograma, dok sada daje tek 100-200 grama.
Slična situacija je i u Trebovljanima kod Gradiške. Nikola Vukota, koji uzgaja osam sorti trešanja, ove godine imaće minimalnu korist.
"Burlat, koga imam najviše, stradao je 100 odsto i jedva da ima poneki plod. Srednje sorte su takođe pretrpjele štetu, a ni kasnim sortama, poput regine, nikada ne možete vjerovati", ističe Vukota za RTRS.
(Mondo)
