Da li će i kada gorivo pojeftiniti – svakodnevno se pitaju vozači u RS, a ''naftaši'' su odlučili da stanu ukraj špekulacijama te da objasne zašto je cijena goriva takva kakva jeste.
Grupacija za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske detaljno je objasnila kako se formiraju cijene goriva na pumpama u Srpskoj. U analizi koju je potpisao Goran Berak, sekretar grupacije, piše da je gorivu u RS najjeftinije u regionu, te da na cijenu najviše utiče cijena nafte u rafinerijama.
"S obzirom na to da je u posljednje vrijeme cijena goriva u Republici Srpskoj nekoliko puta korigovana i povišena, te da je velikom dijelu javnosti još uvijek nejasno iz kojih razloga je do toga došlo uprkos padu vrijednosti sirove nafte na svjetskom tržištu, smatramo za shodno da javnosti pojasnimo nekoliko činjenica", stoji u dokumentu koji ćemo, da slika bude jasnija, objaviti u cjelosti.
"Gorivo u RS je još uvijek najjeftinije u regionu"
"Novom korekcijom cijena distributeri u Federaciji BiH još uvijek su cjenovno viši od distributera u Republici Srpskoj, i to u prosjeku za oko sedam pfeninga po litri goriva, dok su cijene goriva u regionu još veće od onih u BiH. Razlozi za to su jasni i odgovore možemo pronaći u činjenici da su distributeri u FBiH najvećim dijelom naslonjeni na nabavku goriva iz luke Ploče, koja je nedavno pretrpjela havariju zbog udara taknera u pristanište i distributeri u ovom dijelu BiH su bili prinuđeni da alternativna rješenja potraže na drugi način, što je uticalo na povećanje cijene distribucije. Sa druge
strane, distributeri nafte i naftnih derivata u RS gorivo u većini nabavljaju u rafineriji nafte Brod, zatim hrvatskih rafinerija Rijeka i Sisak, rafinerije Pančevo, te manjim dijelom sa naftnih terminala Zadar, Omišalj i Kopar. Nedavna havarija u rafineriji u Brodu uticala je na to da dizel gorivo trenutno nije moguće nabaviti u ovoj rafineriji, te da su u opticaju samo manje količine benzinskih goriva.
Zbog toga su distributeri u RS prinuđeni da dizelska goriva nabavljaju po višim cijenama u rafinerijama u okruženju, što utiče na krajnju cijenu goriva na BPS. Rafinerije se kod određivanja cijene obično drže kretanja na berzi, ali to trenutno nije slučaj jer rafinerije u okruženju sada nisu pratile trend snižavanja cijena uslijed pada na svjetskom tržištu zbog pomenutih havarija. Jednostavno rečeno: zašto bi neko u rafinerijama u okruženju ili veletrgovci koji preuzimaju gorivo u lukama spustio cijene kada konkurencija ne isporučuje gorivo? Vođeni ekonomskim efektom, rafinerije u okruženju mogu da zanemare eventualno pojeftinjenje na berzi i nastave sa isporukama po staroj cijeni, jer imaju povećan broj cisterni na utovaru goriva.
Kako se cijena goriva formira i ko ima najveći uticaj?
"Maloprodajna cijena se sastoji od nabavne (rafinerijske) cijene goriva, na koju se dodaju akcize i takse i na kraju maloprodajna marža u koju ulazi cijena distribucije goriva, prevoza od rafinerije i troškovi rada benzinskih pumpi. Na taj zbir se obračunava PDV 17%. Rafinerije naftu na svjetskom tržištu kupuju naftu u dolarima, a na računima drže marke, kune ili dinare jer gorivo prodaju u tim valutama. Može cijena nafte i da padne, ali ako je kurs dolara visok (što je slučaj unazad dva mjeseca kada je dolar ojačao za preko 10%), rafinerija neće osjetiti pojeftinjenje, jer mora da kupi dolare po višem kursu.
Zašto distributeri uvijek brzo povećaju cijene, a sporo ih snižavaju, pravdajući ih "starim zalihama"?
Distributeri nafte i naftnih derivata zaista prate kretanja rafinerijskih cijena. Zbog velike konkurencije, veoma su pažljivi kada je povećanje cijene u pitanju, ali do granice isplativosti. Ukoliko na zalihama ima goriva nabavljenoj po nižoj cijeni, obično će se pokušati produžiti prodaja po istoj cijeni. Tržišnom mehanizmu regulacije cijena je potrebno neko vrijeme da cijene vrati na nivo prije poskupljenja.
Najveći udio u cijeni goriva imaju rafinerijska cijena (koja u ovom slučaju ne prati trend pada cijena sirove nafte na svjetskoj berzi) i državna davanja, dok je marža ditributera uglavnom konstantna i kreće se između sedam i 12 feninga, u zavisnosti od regije u kojoj se benzinska pumpa nalazi. Država profitira kada rafinerija podigne cijenu, jer se PDV plaća na rafinerijsku cijenu, ali i na akcize i takse. Maloprodajne cijene na benzinskim pumpama u BiH se formiraju slobodno, što znači da trenutno nema izgleda da država interveniše u smislu limitiranja maloprodajne cijene. Razlog za niže cijene je i jaka konkurencija uvoznika. Takođe, Bosna i Hercegovina će neminovno biti prinuđena da uvede i nove poreze, kao npr. obaveza držanja minimalnih zaliha za 90 dana potrošnje u odnosu na godišnju potrošnju (ovaj propis imaju sve zemlje EU), što će opet uticati na cijenu goriva na BPS.
Iz svega se da zaključiti da distributeri nafte i naftnih derivata u Republici Srpskoj često idu nauštrb svoje marže kako bi cijene goriva bile niže u odnosu na region, ali nije realno očekivati da posluju bez ili sa maržom ispod granice isplativosti. S obzirom da je gorivo uvozna roba koja stiže iz dalekih zemalja, ne može se nizak životni standard građana u Republici Srpskoj i FBiH porediti sa cijenom goriva, jer nafta u sve rafinerije u okruženju stiže pod sličnim uslovima.
Takođe, ukoliko rafinerije u okruženju snize cijene goriva (što se može očekivati) distributeri u RS će odmah sniziti cijene goriva na benzinskim pumpama.